U Čovićevu priču o projektu od interesa za jedan narod niko osim njega nije povjerovao, a pitanje je da li i on vjeruje u to što priča.
Piše: Darko OMERAGIĆ
Gasovod Južna interkonekcija je strateški interes hrvatskog naroda, rekao je prije skoro dvije sedmice Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH nakon što je saznao za pismo američkog državnog sekretara Antonyija Blinkena u kojem ga je optužio za opstrukciju ovog projekta.
Čović je braneći svoj stav da nosilac projekta izgradnje Južne interkonekcije ne treba biti federalna kompanija BH-Gas sa sjedištem u Sarajevu nego nova federalna firma sa sjedištem u Mostar kazao kako u “BH-Gasu ne radi nijedan Hrvat”, u a odbrani “hrvatskih interesa” je govorio o tome kako će gasovod prolaziti kroz kantone u kojima u većini žive Hrvati i koji će se naslanjati na plinovod iz Hrvatske.
U Čovićevu priču o projektu od interesa za jedan narod niko osim njega nije povjerovao, a pitanje je da li i on vjeruje u to što priča.
STRATEŠKI INTERES BiH, A NE JEDNOG NARODA
Prvi koji mu nisu povjerovali su Amerikanci, Blinken i američki ambasador u BiH Michael Murphy koji je prije nekoliko dana u intervjuu za Bloomberg Adriu ispravno rekao da je Južna plinska interkonekcija projekat od strateškog značaja za Bosnu i Hercegovinu, a samim tim i za sve narode koji žive u našoj zemlji.
“Trenutno se oslanjate 100 posto na ruski plin, a to nije dobro za energetsku sigurnost, ekonomiju i sve ljude u BiH. Znamo da Rusija energiju koristi kao o*****e. Vidjeli smo to u Evropi”, rekao je za Bloomberg ambasador Murphy.
Dakle, ambasador Murphy je u ovom intervju govorio o projektu od kojeg Bosna i Hercegovina treba imati geopolitičku korist, a Čović o interesu jednog naroda. No, Amerikanci nisu nasjeli na tu priču, a oni to ne rade bez argumenata.
Jedan od argumenata i to jakih da se posumnja u krajnju Čoviću namjeru je podatak da je u decembru 2021. godine u Mostaru osnovana firma ERO plin čija je djelatnost gradnja cjevovoda za tečnosti i plinove.
Djelatnost firme ERO plin je gradnja cjevovoda za tečnosti i plinove
Osnivač i vlasnik ove firme je, gle slučajnosti, Čovićev poznanik, iskusni poduzetnik Ivica Nuić. S Nuićem se Čović nerijetko susreće jer je Nuić, rođeni Konjičanin, između ostalog, i gospodarski tajnik Matice Hrvatske. Mjesec nakon što je Nuić registrovao firmu za gradnju cjevovoda u Mostaru HDZ je krenuo s osporavanjem BH-Gasa kao firme koja bi po prirodi stvari trebala da dovrši ono što je započela, a to je izgradnja Južne plinske interkonekcije. BH-Gas je do sada uradio sav posao koji je mogao uraditi, ali do urbanističke saglasnosti nije mogao jer, gle čuda, Federalno ministarstvo koje se bavi davanjem urbanističke saglasnosti i koje već godinama vode kadrovi HDZ-a ne želi da izda pomenutu saglasnost. Međutim, za priču o ERO plinu i svim opstrukcijama su saznali Amerikanci nakon čega su ministri vanjskih poslova BiH i Hrvatske Elmedin Konaković i Gordan Grlić Radman dobili pismo Antonyija Blinken u kojem se od njih traži da utiču na Dragana Čovića kako bi prestale opstrukcije ovog projekta. Neki su ovo pismo protumačili i kao korak do stavljanja Dragana Čovića na američku crnu listu, ali s obzirom na to da je sve hoš svježe do toga (još) nije došlo, a da li će vidjet ćemo. Indikativno je i to da je američki ambasador govoreći o tim opstrukcijama spominjao i korupciju.
Za neupućene, ovaj projekat bi se izvodio na način da novoformirana federalna kompanija pod nazivom Južna plinska interkonekcija raspisuje tender, na nju se javlja, možete i sami pretpostaviti ko, posao se dodjeljuje, milioni javnog novca se troše i, što bi rekao Čović, “završava se projekat od interesa za hrvatski narod”. I tako bi bilo da se za priču nije zainteresovao Veliki brat preko Atlantika.
ZAŠTO U BH-GASU NEMA HRVATA
Osim ovoga, u ovoj priči u oči bode i Čovićev stav o BH-Gasu kao firmi u kojoj nema Hrvata i koja je navodno u dugovima. Međutim, slabi su mu argumenti. BH-Gas ima arbitražni postupak u Cirihu zbog spora s mađarskim transporterom gasa FGSZ-om, ali nema nijednu KM duga. BH-Gas nema ni kredit. Dalje, posebno je zanimljivo da je u vrijeme dok je direktor ove firme bio Almir Bečarević uvijek u Nadzornom odboru sjedio i HDZ-ov čovjek. Međutim, nakon što su vođenje Vlade FBiH preuzeli Fadil Novalić i resorni ministar Nermin Džindić, predstavnik HDZ-a je “izbačen” uz, moglo bi se reći, pristanak ove stranke čiji ministri su 2016. godine izglasali Nadzorni odbor bez predstavnika HDZ-a. Dakle, HDZ je od BH-Gasa digao ruke još prije osam godina iz njima poznatih razloga. Čović je u pravu kada kaže da nema svog Hrvata u BH-Gasu, ali nikada nije odgovorio na pitanje zašto su njegovi ministri pristali da glasaju za takav Nadzorni odbor i što to nisu promijenili jer je HDZ stranka čiji su ministri bili u skoro svakoj Vladi FBiH otkako je formirana FBiH.
Ako se ikada političari u FBiH dogovore da konačno krene gradnja Južne plinske interkonekcije pred BH-Gasom koji bi po prirodi stvari trebao završiti ono što je započeo je ostalo da uradi glavni projekat za koji je potrebno do maksimalno 12 mjeseci. Potom je na redu plaćanje prava služnosti i eksproprijacija na nekoliko lokacija što ide puno brže nego kada se gradi autoput budući da se radi o manjim površinama. Sve skupa se nakon raspisivanja tendera može završiti u roku od četiri i po godine. Upućeni tvrde da se svih 160 kilometara cjevovoda može izgraditi za godinu i po. Pretpostavka je da bi cijeli projekat mogao finansirati EBRD uz određene grantove WBIF-a. Ono što je malo poznato u javnosti, Hrvatska je na svom dijelu cjevovoda već predala zahtjev za građevinsku dozvolu (od Dugopolja do granice s BiH). Izgradnja Južne plinske interkonekcije bi trebala koštati između 100 i 130 miliona eura.
(SB)
(159)
