U jeku pregovora o Izbornom zakonu BiH, iz RS-a stiže prijedlog o deblokadi institucija nakon više od pola godine. Prijedlog, kojeg su podržali stranci, prihvatljiv je i za SDA.
Dok se potpis američke administracije, na nedavno uvedene sankcije nije pošteno ni osušio, od Milorada Dodika (SNSD), člana Predsjedništva BiH, stiže prijedlog kojim se predlaže deblokada institucija Bosne i Hercegovine nakon više od šest mjeseci. Dodik predlaže zakon kojim bi se spriječila zloupotreba ranije nametnutog Inzkovog zakona o zabrani negiranja genocida. U novom zakonu, prema njegovom prijedlogu, tretirala bi se zabrana nazivanja genocidnim bilo kojeg subjekta u BiH, ili nacionalne grupe, za šta bi bila predviđena kazna zatvora.
Pet godina zatvora
“Predložit ćemo zakon u kojem će se tražiti da se kazni svako ko određeni kolektivitet, odnosno BiH, Republiku Srpsku, Federaciju BiH, Brčko ili kantone, nazove genocidnim i da se zaprijeti kaznom zatvora od pet godina”, kaže Dodik navodeći da bi se istom kaznom od pet godina zatvora, tretiralo i etiketiranje bio koje nacionalne grupe u BiH. Ukoliko zakon bude usvojen, Dodik poručuje da se vraća u institucije i deblokira rad svih nivoa vlasti.
Bakir Izetbegović u Dodikovom prijedlogu vidi izlaz iz krize
Zanimljivo, nije trebalo dugo čekati na odgovor iz SDA, čiji je prvi čovjek Bakir Izetbegović, upoznat kaže sa pokušajima Milorada Dodika da se SNSD vrati u Parlament i Vijećeministara, što treba podržati.
“Mi nikada nismo jedan narod, srpski, nazivali genocidnim. Niti smo Republiku Srpsku zvali tako. Prihvatili smo je u Dejtonu 1995, ali znamo šta je prethodilo. Desio se genocid i u njega je bila involivirana vojna i politička struktura koja će uspostaviti RS. Ali nemamo namjeru vrijeđati entitete i narode. Tako da ovo jeste jedan izlaz”, rekao je Izetbegović, neposredno nakon sastanka u Delegaciji EU u Sarajevu o izmjenama Izbornog zakona BiH.
Potreban bilo kakav dogovor
Izetbegovićeva podrška kao i Dodikov prijedlog, dolazi u trenutku prijetnje visokog predstavnika Christiana Schmidta novim sankcijama, koje bi mogle biti proširene i na druga lica, osim Dodika.
Iz izvora bliskih “evropsko- američkoj” delegaciji, koja je na čelu izborne reforme u BiH zadnjih mjeseci, novi prjedlog zakona o deblokadi, uokviren je upravo uz podršku stranaca, piše DW.
“Cilj je da se sada već izvjesni fijasko pregovora u vezi sa Izbornim zakonom, amortizuje bilo kakvim dogovorom, a deblokada institucija u ovom trenutku je najbolje rješenje”, kaže naš izvor.
Ukoliko zakon prihvate sve strane u BiH, to će za vlast u RS biti kompromis za ranije nametnut zakon o zabrani negiranja genocida, sa kojim neće biti moguće povlačiti paralelu u RS-u. Ipak, za detalje prijedloga ne zna opozicija u Banjoj Luci, kojoj je sada ovo odličan primjer za dokazivanje saradnje, političke osovine SNSD-SDA-HDZ BiH.
Christian Schmidt je najavio konkretne korake
Političke osovine u oba entiteta
“Imamo zaključke Narodne skupštine koje treba poštovati. Očekujemo da u narednih nekoliko dana vidimo kakav je to prijedlog, neka vrsta političkog dogovora, koji očigledno postoji između vladajuće koalicije, SNSD- SDA-HDZ BiH”, kaže Branislav Borenović (PDP).
Sjednica Narodne skupštine trebala bi se održati početkom februara, odmah nakon poslednje runde pregovora o izmjeni Izbornog zakona BiH, oko kojeg još nema dogovora između SDA i HDZ-a BiH. Međutim, ukoliko ne bude dogovora, nema nikakvih zakonskih prepreka da se opšti izbori održe u oktobru, što strankama na vlasti u Federaciji BiH u praksi ne znači mnogo, s obzirom da su vlast osvojili 2014. a da su u tehničkom mandatu zadnje četiri godine.
A u Berlinu je na kraju isvještaja Evropskom odboru Bundestaga (podnesenog u srijedu, 26.01.2022) Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, najavio da će u petak (28.01) u Sarajevu predstaviti svoj plan za rješenje ključnih kriza koje potresaju Bosnu i Hercegovinu.
(SB)
(0)
