ANALIZA NJEMAČKE ŠTAMPE: „Vučić hoda po geostrateškom konopcu“

Uticaj rata u Ukrajini na Balkan – to je tema kojom se na različite načine bavi više medija na njemačkom. Ima mišljenja da se to može riješiti prijemom u EU, ali tu je, ukazuje se, poseban problem princip jednoglasnosti.

 

 

„Srbi i Hrvati lojalni Kremlju žele uništiti Bosnu proglašenjem nezavisnih država. Ruski plaćenici su navodno već u regionu.” Švicarski Neue Zuercher Zeitung tako uvodi svoje čitaoce u tekst pod naslovom „Putin i njegove palikuće” koji potpisuje Adelhaid Velfl, dopisnica iz Sarajeva.

 

 

BiH – posebno ranjiva tačka na mapi rizika

 

„Ukrajinski rat koji je doveo do sukoba Evrope s Rusijom dodatno je napunio eksplozivom secesionističke planove 63-godišnjeg Milorada Dodika. Na Balkanu je sada skoro svuda kriza. U Bosni i Hercegovini se proširio strah od rata, sukob između Kosovara i Srba ponovo ključa, a reformska vlada u Bugarskoj je pala, dijelom i zato što je podržala čvrst kurs EU protiv Rusije. Ali Bosna, u kojoj su izbori u oktobru, posebno je ranjiva tačka na toj mapi rizika.”

 

 

Švajcarski list citira stručnjaka za bezbjednost iz BiH Ismeta Fatiha Čančara sa Odbrambenog koledža NATO u Rimu, koji preporučuje da se prijem u Atlantsku alijansu ubrza: „Grešku koju je NATO napravio sa Ukrajinom kada je godinama obećavao članstvo, ali nije poduzeo korak da to i učini, ne bi trebalo ponoviti”, kaže Čančar. On posebno upozorava na izgradnju aerodroma u blizini Trebinja na jugoistoku Republike Srpske koji bi bio samo 30 kilometara udaljen od hrvatskog Dubrovnika na Jadranskom moru i koji bi „trebalo bi da dobije dugačku pistu kako bi na njega mogli da slijeću i veliki ruski vojni avioni. ‘S obzirom na ruski uticaj u Srbiji i RS, to bi de facto omogućilo ruski prodor ka moru’, tvrdi Čančar”, a prenosi Neue Zuercher Zeitung.

 

 

 Milorad Dodik

 

 

„Ali Dodik i njegovi prijatelji u Kremlju nisu jedina prijetnja integritetu Bosne i Hercegovine. Šef bosansko-hrvatske stranke HDZ Dragan Čović neprestano prijeti ‘institucionalnom i teritorijalnom reorganizacijom’ države – odnosno stvaranjem trećeg ‘hrvatskog’ dijela, a time i raspadom zemlje. Kao i u slučaju Dodika, i iza Čovića stoji Moskva. Protiv ulaska Bosne i Hercegovine i sankcija EU Kremlju glasale su ovog proljeća i stranke tih dvojice nacionalista.”

 

 

Čović, kako piše švicarski list, dobija pomoć i od hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića. „'Zoki’, kako zovu Milanovića, ne samo da se ističe kao Putinov zagovornik u EU (‘Rusija je neuništiva’), već se on sve više miješa i u bosansku unutrašnju politiku. Za Bosnu i Hercegovinu građanska država je ‘daleki san’ i prvo se, kaže, moraju unaprijediti prava Hrvata. ‘Prvo sapun, pa onda parfem'”, prenosi list Neue Zuercher Zeitung riječi hrvatskog predsjednika.

 

 

Vučić kao nada Zapada

 

U sjenci ukrajinskog rata, u Evropi se ponovo rasplamsava sukob koji je tinjao godinama – piše o odnosima Srbije i Kosova njemački list Welt u svom vikend izdanju. Autorica Mandoline Rutkovski čitaocima najprije opisuje događaje od prije desetak dana na sjeveru Kosova, a zatim citira dugogodišnjeg dopisnika njemačke agencije dpa Tomasa Braja. On pozadinu problema opisuje ovako:

 

 

„Vučić se predstavlja kao ‘branilac srpskih interesa’ i ‘na taj način povlađuje glasačima’, a EU ga pušta, ‘jer im je on jedina nada da postignu kompromis oko kosovskog pitanja koji bi bio prihvatljiv srpskom stanovništvu’. Istovremeno, Vučić se usuđuje da hoda po geostrateškom konopcu. Iako njegova zemlja ima bliske ekonomske veze sa EU s kojom ostvaruje oko dvije trećine svoje trgovine, ideološki je, međutim, predsjednik orijentisan ka Istoku. Srbija je, na primjer, osudila ruski agresorski rat u Generalnoj skupštini UN, ali se nije pridružila zapadnim sankcijama. Po povoljnoj cijeni ta zemlja kupuje ruski gas, od kojeg je u velikoj mjeri zavisna.”

 

 

Dio odgovornosti za situaciju snosi i EU, ocjenjuje Braj, jer ona „ne djeluje jedinstveno zato što se interesi država razilaze”.

 

 

Tu tezu o djelimičnoj odgovornosti Evropske unije za Welt potvrđuje i stručnjak za Balkan Bodo Veber iz berlinskog Centra za politiku demokratizacije:

 

 

„Dijalog Kosovo-Srbija, koji je pokrenut sporazumom iz aprila 2013. i koji je trebalo da dovede do rješenja konflikta i formalnog priznanja Kosova od strane Srbije, u krizi je već oko šest godina. Drugi sukobi su bili prioritetni, kao što su pokreti izbjeglica 2015, kriza na Krimu i aktuelni rat u Ukrajini. ‘Netransparentni pokušaji’ iz 2017. bivše šefice diplomatije EU Federike Mogerini da ubijedi dvije zemlje da se dogovore oko razmjene teritorija bili su u službi nacionalističkih interesa i poljuljali su povjerenje u lidersku ulogu EU”, ocjenjuje Veber, a prenosi list Welt.

 

 

Ambasadorica Srbije apeluje na EU i Njemačku

 

List Berliner Zeitung o istoj temi razgovarao je sa Snežanom Janković, ambasadoricom Srbije u glavnom gradu Njemačke. Ona ocjenjuje da je „korisno to što su Vašington, Brisel i Berlin uticali na Prištinu”, ali i dodaje da sukob time nije rješen: „Pod pritiskom Zapada, Priština je odložila primjenu granične regulative do 1. septembra.”

 

 

Naseljenost na Kosovu

Naseljenost na Kosovu

 

 

Ambasadorica Janković ujedno naglašava da je „izjednačavanje politike Srbije sa politikom ruskog predsjednika netačno: ‘Izuzetno je nepravedno kada se Srbija, u kontekstu Ukrajine, predstavlja kao ruski saveznik. Da, imamo dobre odnose sa Rusijom i želimo da ih zadržimo, ali od početka smo rekli da je Krim dio Ukrajine i dva puta smo glasali za relevantne rezolucije Generalne skupštine UN. Ne priznajemo republike Donjeck i Lugansk, jer je narušen teritorijalni integritet Ukrajine kao što je napadom NATO (1999. godine) narušen integritet Srbije”.

 

 

„Ako se pomjeranje granica – kao u slučaju Ukrajine – ne prihvaća, onda je za nas dvostruki standard ako se Srbiji uskraćuje to pravo”, kaže ambasadorka Janković. Ona ističe da je „dijalog pravi put za nas”, da „na vojni sukob u Beogradu niko ne želi ni pomišljati”, ali i dodaje da „Srbija neće dozvoliti pogrome nad Srbima na Kosovu i Metohiji kao 2004.” i da će Beograd „učiniti sve, prije svega diplomatskim kanalima, da to spriječi”, prenosi DW.

 

 

Njemački Berliner Zeitung , u tekstu koji potpisuje novinar Mihael Majer, podsjeća da su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin Kurti prihvatili poziv visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josepa Borrella da se sastanu u Briselu 18. augusta. Dijalogu će prisustvovati i specijalni izaslanik EU Miroslav Lajčak. „Apelujemo na EU i Njemačku da nas podrže na putu diplomacije”, poručuje ambasadorica Srbije Snežana Janković i zaključuje: „Beograd je uvjeren da bi ubrzanje pristupanja Srbije EU donijelo trajno smanivanje napetosti.”

 

 

Ostatak teksta čitajte  ovdje

 

(DW)

(181)

ANALIZA NJEMAČKE ŠTAMPE: „Vučić hoda po geostrateškom konopcu“

| Foto/Video, Skandal, Slider, Vijesti |
About The Author
-