Peking ponovno pokušava imati i jedno i drugo.
Proveo je više od godinu dana na vrhovima prstiju nad ruskim ratom u Ukrajini. Azijska velesila odbila je osuditi invaziju i umjesto toga pružila prijeko potrebnu diplomatsku i gospodarsku podršku Moskvi, piše CNN.
Sada, dok izraelski rat protiv Hamasa prijeti da se pretvori u širi sukob koji bi mogao narušiti stabilnost na Bliskom istoku, Kina je pozvala na prekid vatre dok je kritizirala izraelske postupke. Također je vidljivo da nije osudila Hamas, a izrazili su podršku dvodržavnom rješenju za Palestinu i Izrael.
Stav je u skladu s desetljećima dugom podrškom Kine palestinskoj državnosti, ali također naglašava oštre podjele između Kine i Sjedinjenih Država, koje su čvrsto poduprle pravo Izraela da uzvrati Hamasu. Također naglašava duboke gospodarske interese Kine u Rusiji i na Bliskom istoku, koje želi zaštititi pod svaku cijenu.
Drugo najveće svjetsko gospodarstvo ovisi o Rusiji i Bliskom istoku za većinu svojih energetskih potreba.
Oba ova čimbenika nastavit će igrati ogromnu ulogu u tome kako će Peking odgovoriti na geopolitičke rascjepe, kažu analitičari.
“Kina je također bila željna istaknuti, na bilo koji način, solidarnost s velikim nacijama proizvođačima nafte i ograničiti sve posljedice koje bi mogle dodatno destabilizirati izvor, poremetiti opskrbu naftom i povećati cijene energije”, rekao je Eswar Prasad, profesor na Sveučilištu Cornell i bivši šef MMF-ovog odjela za Kinu.
STARI PRIJATELJI
Kina je najveći svjetski uvoznik nafte i kupuje 71% svoje potrošnje nafte od stranih zemalja.
To je povećalo kupovinu nafte iz Rusije od njezine invazije na Ukrajinu, dok su rafinerije zaradile na sniženoj opskrbi usred zapadnih sankcija Moskvi. Rusija je sada najveći opskrbljivač Kine sirovom naftom, ispred Saudijske Arabije.
Xi je ove sedmice poželio dobrodošlicu diplomatski izoliranom ruskom čelniku Vladimiru Putinu u Pekingu. Putin, kojeg je Xi tokom njihovih sastanaka nazvao “starim prijateljem”, bio je počasni gost na summitu kojim se obilježavala 10. godišnjica Inicijative Pojas i put, čiji je Rusija veliki učesnik.
Prema studiji šangajskog sveučilišta Fudan, nakon Pakistana, Rusija je primila najveći iznos energetskih ulaganja između 2013. i 2021. od Kine u sklopu inicijative.
I Kina i Rusija — koje su pojačale svoju zajedničku retoriku o potrebi preoblikovanja svjetskog poretka koji smatraju predvođenim Sjedinjenim Državama — pozvale su na prekid vatre i kritizirale postupke Izraela.
“Obje zemlje njeguju bliske veze s Iranom i smatraju da je uplitanje SAD-a u regionalna pitanja jedan od razloga nestabilnosti na Bliskom istoku”, rekao je Jean-Loup Samaan, viši znanstveni suradnik na Institutu za Bliski istok Nacionalnog sveučilišta u Singapuru.
Hamas i Iran su dugogodišnji saveznici, ali Teheran, koji je pohvalio operaciju Hamasa 7. oktobra u kojoj je ubijeno oko 1400 ljudi u Izraelu, zanijekao je umiješanost. U međuvremenu su širom Bliskog istoka izbili protesti protiv Izraela nakon smrtonosne eksplozije bolnice u Gazi i višednevnih zračnih napada izraelskih borbenih zrakoplova u kojima je poginulo gotovo 3500 ljudi.
NAFTA
Regija igra ključnu gospodarsku ulogu u rastu Kine. Bliski istok doprinosi više od polovice uvoza nafte u zemlju ili nešto više od jedne trećine ukupne potrošnje nafte u zemlji.
“Na svaka tri barela sirove nafte koje Kina potroši, više od jednog dolazi s Bliskog istoka”, rekao je kineski nacionalni proizvođač nafte i plina u martu.
Saudijska Arabija je dugo bila najveći kineski dobavljač sirove nafte, čineći 17% njezinog uvoza nafte u 2022., prije nego što ju je prestigla Rusija u prva dva mjeseca ove godine, prema kineskoj carini.
Trgovina plinom je također jaka. Katar je drugi najveći kineski dobavljač ukapljenog prirodnog plina, čineći četvrtinu uvoza zemlje. Prošle je godine uvoz LNG-a iz zemlje Bliskog istoka porastao 75% u odnosu na godinu ranije, pokazuju kineske carinske statistike.
Kina je također uspostavila bliže gospodarske veze s Iranom, koji je pod sankcijama Sjedinjenih Država od 2018. zbog njegovih “nuklearnih ambicija i vojne agresije”.
Kineska kupovina sankcionirane iranske nafte dosegnula je 1,2 milijuna barela dnevno u prvoj polovici septembra, što je malo manje od rekorda iz augusta, prema nedavnim podacima tvrtke za praćenje tankera Vortexa.
Energetska sigurnost postala je ključni prioritet za Kinu, koja se suočava sa značajnim gospodarskim izazovima. Xi je naglasio važnost opskrbe energijom i sigurnosti kao ključnih za nacionalni razvoj.
Tijekom prošle godine, Peking je povećao svoja energetska ulaganja na Bliskom istoku. U aprilu je China Petroleum & Chemical Co (Sinopec), najveći svjetski konglomerat za preradu nafte i plina, kupio udio u katarskom plinskom polju, označavajući prvo kinesko kapitalno ulaganje u proizvodnju plina u zaljevskoj državi.
Prošlog novembra, QatarEnergy je potpisao 27-godišnji ugovor o opskrbi sa Sinopec za 4 milijuna metričkih tona LNG-a svake godine, prema kineskoj rafineriji.
Bliski istok također je kamen temeljac inicijative Pojas i put. Kineska ulaganja u arapske i bliskoistočne zemlje porasla su za 360% u 2021. u usporedbi s 2020., prema studiji Sveučilišta Fudan objavljenoj prošle godine. Angažman Kine u građevinskim projektima u regiji porastao je za 116% u istom razdoblju.
Potrebna stabilnost
Ako rat između Izraela i Hamasa zahvati druge nacije, mogao bi teško povrijediti Kinu, kažu analitičari.
“Kina i SAD dijele održavanje regionalne stabilnosti kao strateški cilj”, rekao je Ahmed Aboudouh, saradnik programa za Bliski istok u Chatham Houseu, globalnom think tanku sa sjedištem u Londonu.
“Regionalni požar znači dugu nestabilnost, a duga nestabilnost znači da Kina nema posla na Bliskom istoku”, dodao je.
“Naravno, Kina ne želi vidjeti da njezini ekonomski interesi propadaju.”
U subotu su kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi i američki državni tajnik Antony Blinken razgovarali telefonom, prema objema stranama.
Blinken je razgovarao o važnosti održavanja stabilnosti u regiji i odvraćanja drugih strana od ulaska u sukob, navodi se u priopćenju američkog State Departmenta.
Kina je pozvala na sazivanje međunarodne mirovne konferencije “što je prije moguće”, stoji u priopćenju Wangova ministarstva.
“Ekonomski interesi Kine u regiji primarno su usmjereni na opskrbu energijom iz Zaljeva i u manjoj mjeri na poslove sklopljene u nekoliko zemalja u području digitalne povezanosti i infrastrukture”, rekao je Samaan.
(CNN)
(227)
