Bruxelles je već prestao reagirati na Dodikove prijetnje, ali sve oči su uprte u 9. januar kada će EU pažljivo pratiti ko će doći u Banja Luku na pompeznu proslavu.
Dopisnik Jutarnjeg lista iz Bruxellesa piše kako predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik toliko često najavljuje deklaraciju o odcjepljenju RS od Bosne i Hercegovine da su u Bruxellesu prestali i reagirati na takve najave. Ipak mnogi zapadni diplomati u Bruxellesu upozoravaju da opasnost od tenzija u BiH postoji, posebno uzimajući u obzir veliki utjecaj Rusije i jačanje veza vodstva Republike Srpske s Rusijom.
Stvar je postala još ozbiljnija nakon početka protesta u Srbiji zbog izbornih nepravilnosti, u kojima se sumnja da je umiješano i rukovodstvo Republike Srpske, a premijerka Srbije Ana Brnabić je, svjesno ili nesvjesno, potvrdila da su ruske službe aktivne u Srbiji. Ona se tim službama zahvalila što su dojavili “šta zapadne službe smjeraju”.
Zadnje najave lidera Republike Srpske nisu za EU ništa novo pa je i prava neslužbena reakcija bila samo podsjetnik na ranije izjave. Tako su iz EU uputili na zadnje zaključke Vijeća općih poslova o proširenju gdje su jasno i nedvosmisleno dali podršku BiH kao cjelovitoj, ujedinjenoj državi te osudili secesionističku retoriku koja dolazi iz Republike Srpske:
“Vijeće je ozbiljno zabrinuto zbog zakonodavstva i inicijativa u entiteti Republike Srpske koje idu protiv evropskog puta Bosne i Hercegovine, uključujući secesionističku retoriku i dovođenje u pitanje ustavni poredak zemlje, stav je koji su zemlje EU objavile još prije dvije sedmice, a takav stav EU ima i dalje.
Suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak, uključujući odluke Ustavnog suda, i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine se moraju poštivati. Bilo koji postupak protiv ovih načela će dovesti do ozbiljnih posljedica, rekle su države članice EU-a na zadnjem sastanku u kojem se razgovaralo o situaciji u BiH.”
Iako u EU i dalje upozoravaju da će biti “ozbiljnih posljedica za one koji narušavaju jedinstvo zemlje, i koji svojim ponašanjem dižu tenzije”, konkretnog odgovora na pitanja hoće li EU uvesti sankcije protiv Dodika nema. Dodik je pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, ali EU nije uspjela uvesti sankcije protiv njega jer bi to spriječila Mađarska kao i neke druge zemlje. Za sankcije u EU je potrebno imati konsenzus svih država. Zato sada neke zemlje EU najavljuju i mogućnost bilateralnih sankcija protiv lidera Republike Srpske ako to ne bude moguće unutar EU.
Diplomate u Bruxellesu navode kako će početak godine svakako biti izazov za politiku EU prema BiH. Ta zemlja, sukladno odluci Europskog Vijeća do ožujka mora ispuniti određene uvjete kako bi EU mogla odlučiti otvoriti pristupne pregovore.
S druge strane, Dodik će ponovo 9. januara organizirati proslavu dana Republike Srpske koji je sud BiH proglasio ilegalnim, a ilegalnim ga smatra i Evropska unija. Već sada diplomate u Bruxellesu govore kako će se pažljivo pratiti ko će doći na tu ilegalnu proslavu. Dodik je sada kao “Senatora Republike Srpske” imenovao donedavnog šefa obavještajne službe Srbije Aleksandra Vulina koji se, uz Dodika, smatra jednim od najbolje povezanih srpskih političara s Moskvom.
Dodik zna koliki je strah u Bruxellesu od utjecaja Rusije u BiH i šire u regiji pa zato i stalno spominje kako očekuje pomoć Moskve za svoje secesionističke postupke.
EU izražava zabrinutost i zbog najava da će Republika Srpska dopustiti djelovanje sa svog teritorija ruske televizije Russia Today koja je na popisu sankcija Europske unije.
U reakciji EU ovim povodom je rečeno da je Russia Today pod sankcijama zbog širenja laži o ruskoj agresiji na Ukrajinu te da od BiH, i na državnoj i entitetskoj razini, očekuje implementaciju odluke o sankcijama s kojima se Bosna i Hercegovina također uskladila.
“U kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, očekujemo od Bosne i Hercegovine svim razinama, državnoj i entitetskoj, suzdržavanje od produbljavanja odnosa s Rusijom, agresorom. Kao što smo naglasili u zadnjem izvješću u napretku, očekujemo i od Bosne i Hercegovine dodatne napore ka zatvaranju prostora za strano uplitanje i manipuliranje. Dopuštanje jednom sankcioniranom propagandnom mediju djelovanje sa svog teritorija je u izravnoj suprotnosti s obvezama i to se mora promijeniti”, navedeno je u reakciji Europske unije, javlja dopisnik Jutarnjeg lista.
(Jutarnji)
(346)
