Je li Čovićevo ČUVAJTE REPUBLIKU SRPSKU smišljen potez, uvreda, izdaja ili sve troje? Zašto neće bojkotovati izbore? Kako se umjesto nacionalnih u Domu naroda rješavaju kladioničarska pitanja? Na koji način HNS majorizira vlastiti narod? Kako pravosuđe može poboljšati bošnjačko-hrvatske odnose?
Na ova, ali i ostala pitanja, za Mrežu FTV-a odgovarala Diana Zelenika, bivša zastupnica PSBiH.
Kaže da s obzirom na svoje iskustvo i u preizdbornoj kampanji i na zadnjim parlamentarnim izborima “gdje su gospoda iz HDZ-a Hrvatske priznavali za jedinog kandidata u BiH iz reda hrvatskog naroda gospodina Čovića, onda u ovom momentu ja jedino što mogu reći da je to opet generiranje biračkog tijela”.
O izjavi Dragana Čovića u NSRS-u kaže: “Onakav jedan patetičan, očinski izričaj je u meni izazvao sasvim suprotne emocije i stomačne tegobe. Prvo što sam pomislila je da je to uvreda, veleizdaja 220.000 Hrvata koji su prognani iz RS-a i 1.054 osoba, od kojih je 616 civila i čak 144 žene samo u banjalučkoj biskupiji, koji su ubijeni samo zato što su bili Hrvati. Svojevremeno sam znala reći da, ukoliko dođe do nekih sukoba u RS-u, će gospodin Čović sve Hrvate koji su ostali u RS-u primiti u svoje dvore u Barama u Mostaru. Toliko malo ih je ostalo. Pa baš i ne malo, jer dvori nisu maleni.”
Zelenika ističe da, s obzirom na to da je Čović jedan od tri najveća manipulatora narodima i građanima BiH, a tu spadaju i Dodik i Izetbegović, je ne čudi stav Čovića.
“Nije to izrečeno onako nemarno i slučajno, zbog treme na nekakvom ekranu, nego savršeno smišljeno. I to od strane stručnjaka koji svakodnevno savjetuju svu trojicu, a evo u ovom slučaju gospodina Čovića. Bitna je poruka. Nije bitno uopće šta će se dogoditi, bitna je poruka. Moj dojam je da je htio reći da kroz čuvanje Republike Srpske se otvara i mogućnost treće izborne jedinice, ono za čim Hrvati žude. Nije bitno ni da li će se to ostvariti, ni kako ni u kojem obimu. Bitan je privid. Ja sam na Saboru HNS-a otvoreno pitala gospodina Čovića i cijelu svitu koja je u vrhu da mi kažu koje su to granice trećeg entiteta, pa da i ja kao Hrvatica znam jesam li ja za to. Recite mi granice. Jer ako ćemo računati samo Posušje, Široki i Grude, bez srednje Bosne, bez Posavine, pa zar ti Hrvati manje vole svoj dom nego što vole ovi. Odgovor nisam dobila nikada. Ali nije uopće to sp**no. Bitan je privid koji se stvara da će se napokon napraviti ta treća izborna jedinica, a sve sa ciljem homogeniziranja biračkog tijela da bi se što bolje prošlo na narednim izborima i da bi kupili još četiri godine vladavine. Već je u mirovini, još četiri godine, četiri po četiri, tako da može završiti svoju karijeru bez uplitanja pravosuđa u nju.”
U hrvatskom narodu postoji strah od preglasavanja
Na pitanje može li gospodina Čovića koštati ta izjava odgovara: “Nisam sigurna s obzirom na to da većina ljudi s kojima ja komuniciram, prvo na sličan način su osudili ovu izjavu, ali isto tako u narodu je stalno upitno preglasavanje. Pa donekle čak i opravdano. I sad kad uzmemo čisto matematički jasno je da Bošnjaci mogu birati dva člana Predsjedništva po svom nahođenju, onako kako to njima odgovara. I onda je jasno da u hrvatskom narodu postoji strah od preglasavanja. A postoji donekle i princip. Zašto neko meni da bira? Najmanje nas je, šta ćemo, koga ćemo ugroziti ako nam se dozvoli da mi biramo svog predstavnika.”
Kaže da bi to uredila na način da se ne može nacionalnost mijenjati svaki izborni ciklus.
“Ako ništa, hajmo bar od popisa do popisa stanovništva, pa onda da se zadovolji ta forma. Jer u Domu naroda, gdje bi se trebao rješavati nacionalni interes, ja znam da se rješavaju kladioničarska pitanja, da jedino kladionice nisu oporezovane, da se vrte milijuni i milijuni, ali u narodu je ta percepcija da se štiti samo nacionalni interes. Onda nije uredu, ne može meni gospodin Fejzić, uz dužno poštovanje prema njemu, ne može štititi moj nacionalni interes. I mislim da je tu veliki problem. Ne samo preglasavanje. A što se tiče uloge Predsjedništva, znamo da ona nije nekakva prevelika, više je simbolična, ali isto puno znači ljudima ako mogu ili ne mogu birati svog člana Predsjedništva.”
O zasjedanja HNS-a ne očekujem ništa
Kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona Zelenika ističe da ne vjeruje da može doći do dogovora između trenutnih pregovarača jer oni nisu ni bitni.
“Velike i globalne stvari rješavaju interesi velikih svjetskih sila. I mi smo tu samo pijuni, a njih trojica istaknuti koji imaju zadatak, i to su jako dobro shvatili, da homogeniziraju svoje biračko tijelo da bi ostali na vlasti i narednih godina.”
Na pitanje šta očekuje od vanrednog zasjedanja HNS-a odgovara: “Ništa. Možda ja nisam dobro razumjela, ali onoliko koliko ja shvatam ovu situaciju nemoćni su, sami ne mogu ništa. Ja bih obrnula redoslijed stvari. Moje viđenje cjelokupne situacije je takvo da bi prvo bila reforma pravosuđa, depolitiziranje pravosuđa, donošenje zakona o sukobu interesa, o stečenoj imovini, uspoređivanje imovinske i porezne kartice itd, da napokon ti koji su otuđili milijune i milijarde odgovaraju kao što narod odgovara za dva metra drva jer nemaju kupiti. Ja nikad ne bih ovdje rekla HDZ BiH nego ove čelne ljude, teško je s jasala se skinuti ili izvući noge iz korita. Ovo je sad, po meni, u cilju homogeniziranja, da se zbije biračko tijelo što više na toj nacionalnoj komponenti, da se glasa za koga se treba glasati jer hvala Bogu uništili su svu oporbu. Oni koje nisu mogli uništiti, kao što sam to ja, su otišli sami jer ne mogu prihvatiti takve stvari, a kakve god odluke da budu 19, svejedno će ih oni kasnije promijeniti. I ako odluče nešto bojkotirati itd.”
Navodi da je pisala bivšoj predsjednici Hrvatske Kolindi Grabar-Kitarović da posluša i njih.
“Poslušajte i drugu stranu medalje. Ne, nikada nije do toga došlo. Očito im nije stalo šta drugi Hrvati žele. Od pet kandidata na prošlim parlamentarnim izborima oni su priznavali samo jednoga. Vežu ih sigurno ne baš lijepe stvari, kao i zajedničko biračko tijelo. Gospodin Milanović dok je bio premijer govorio je sasvim drugačije u odnosu na ono što govori sada. U to vrijeme nije čak ni dao SDP-u listu za dijasporu nego je poručivao Hrvatima da nemaju što tražiti u Zagrebu, da traže u Sarajevu. Međutim, sada kada je predsjednik države valjda je ipak shvatio da je Hrvatska potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma i da kao takva ima obvezu brinuti o Hrvatima u BiH, što znači da je to i ustavna kategorija što se tiče Republike Hrvatske i zato, što se toga tiče, znači to nije potpora HDZ-u BiH nego HNS-u, makar ja ne volim taj izraz jer je po meni HNS jednoumlje i majorizacija svih Hrvata.”
Koliko je međunarodnoj zajednici stalo uopće do BiH?
Zelenika kaže da HNS majorizira Hrvate tako što svojom brojčanošću i svim donosi isključivo svoje odluke.
“Stvar je preglasavanja. Sve ono protiv čega se bore praktično u BiH i na taj način homogeniziraju biračko tijelo, oni to rade svom narodu unutar HNS-a. Sad su neke stvari malo izmijenile pa su neki koji su bili žestoko protiv toga sada postali glasnogovornici Dragana Čovića. Ono čega se opravdano boje u BiH, da ne bi bili preglasani od četiri puta brojnijih Bošnjaka, oni to rade svom narodu.”
Naglašava da Čović nije konzistentna ličnost.
“Jedanput daje ovakve izjave, ovisno o funkciji koju obnaša, drugi put onakve. Onda su tu primjereni epiteti raznorazni koje jedna državnik sebi ne bi smio dozvoliti. U tom konktekstu bih protumačila kompletno njegovo ponašanje. Ne ponaša se državnički, ne ponaša se kao jedan gospodin, kao predsjednik jedne države.”
Ističe da imamo državu sa tri konstitutivna naroda i dva entiteta.
“Nema toga ko će, ako nema dobrih namjera, to sporiti. Osim međunarodne zajednice. Međutim, koliko je njima stalo uopće do toga? Da im je stalo davno bi riješili. Oni puno bolje znaju nego mi o svim kriminalnim radnjama, nepotizmu, korupciji. Pa što se nisu potrudili da to riješe, a onda ćemo sjesti za sto i gledati koji su stvarni problemi naših ljudi.”
Brod zvani BiH nažalost ne plovi nego tone u kaljuži
Navodi da pravosudne institucije na razini države moraju raditi svoj posao kako treba.
“Na postavljenu sumnju samo da odreagiraju i provjere je li to tako. E ja bih onda pitala sve da li bi se ovako ponašali. Kada bi pravosudne institucije radile kako treba ne bi bilo problema na relaciji Hrvata i Bošnjaka. Duboko vjerujem da, kada bi pravosuđe odradilo svoj posao baš onako kako treba i kad bi nam cilj bila dobrobit ove države, domovina je sviju nas, mislim da bi se iskristalizirao dovoljan broj poštenih ljudi koji bi to znao i riješiti i dogovoriti se. Ovako teško. Jedino pozivam institucije da rade svoj posao. Da nema zastare slučaja, da svako odgovara i da im svima usporede imovinsku i poreznu karticu. E onda sam sigurna da bi ti odnosi bili puno drugačiji. Ali na razini cijele BiH, ne bih ja tu ni Mileta izostavila. Bilo bi nepošteno.”
“HDZ neće bojkotovati izbore. Sigurno će govoriti da će to uraditi, ali kako se budu bližili izbori očekujem opravdanje ovog tipa – ako ne iziđemo na izbore, a izbora će biti jer je tako rekao visoki predstavnik, šta nam slijedi nego unitarna država. A oni kao najodgovorniji za dobrobit Hrvata, bez obzira što ih krade do besvijesti, oni su svjesni svoje nacionalne uloge i oni moraju zaštiti narod od unitarizacije i centralizacije. Zato će izbora biti i zato će i oni biti na izborima. Problem je u prividu i u homogeniziranju biračkog tijela, a ne u jasnom cilju. Najviše štete bi imao Dragan Čović da se donese ovakav Izborni zakon zbog toga što ne bi bio više biran. Ne bi imao monopol. Brod zvani BiH nažalost ne plovi nego tone u kaljuži. To mi je teško izgovoriti. Koliko god ljudi misle da Hrvati imaju nekakvu rezervnu državu, da Srbi imaju nekakvu rezervnu državu, nemamo. BiH je moja država, hoću da imam pravo na svoj nacionalni identitet u svojoj državi, da živim, da doprinesem, ako ništa spašavajući živote svih i na jedna način”, zaključila je Zelenika.
(SB)
(1)
