DOK SU KONAKOVIĆ I KRIŠTO OPTIMISTIČNI: Dodik u Bruxelles, Dodik iz Bruxellesa

Očito su SNSD-a i HDZ-a u Bruxelles otišli s jasnim stavovima i zahtjevima. A trojka, čiji su predstavnici u Bruxelles otišli s bošnjačkih pozicija u vlasti bez obzira što ih neki od njih žele predstaviti drugačije, jer prema ustavnom uređenju oni su predstavnici trećeg konstitutivnog naroda – Bošnjaka, s obzirom da nema pozicija predviđenih za Bosance, a one za ostale su minorne?

 

 

 

Vijeće EU ističe da se suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak, uključujući odluke Ustavnog suda i međunarodni karakter Bosne i Hercegovine moraju poštovati, uz oštro upozorenje da će “svaka akcija protiv ovih principa dovesti do ozbiljnih posljedica”. Čini se da nacrt dokumenta Vijeća EU, koji je procurio u javnost pred početak Foruma, upućuje na pravu svrhu sastanka u Bruxellesu – upozorenje Miloradu Dodiku, nakon njegovih secesionističkih izjava zbog kojih je zabrinut i NATO. Što se poklapa i sa zadnjim zaključcima PIC-a.

 

 

 

Piše: Dženana Karup Druško

 

Bilo je potrebno 80 članova bh. delegacije (naravno o trošku države) da bismo iz Bruxellesa dobili poruku o opredijeljenosti Bosne i Hercegovine za evropski put! Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto poručila je da su “politički lideri iz BiH iskazali svoje opredjeljenje da nastave snažnije na reformskom putu“, te da su se obavezali da će “u idućem razdoblju napraviti ogroman iskorak na polju reformi“. Realno, 80 ljudi, sa svih nivoa vlasti u BiH, za 80 dana je moglo ispuniti svih 14 uvjeta koje je Evropska komisija postavila pred BiH, ali da su bili raspoloženi za to kao što su bili raspoloženi za put u Bruxelles.

 

 

 

No, za ove “jake“ poruke Krišto je u Bruxellesu trebalo čak šest osoba iz njenog ureda, kao i četiri pratioca (za osiguranje) i jedan iz protokola, a informirala je i bh. građane o tome kako je “kandidacijski status doprinio stabilizaciji odnosa i političkih prilika“ u BiH. Što svi građani, nesumnjivo, i sami vide.

 

 

 

Pogotovo nakon Dodikovih izjava, koje u zadnje vrijeme učestalo ponavlja, o stvaranju srpske nacionalne države na Balkanu. Nakon što se Republika Srpska odcijepi od BiH za šta se samo još čekaju određene geopolitičke promjene i dolazak Trumpa na vlast. Nakon svega, pitanje je samo da li se radi o neznanju i glupostima Borjane Krišto, ili tek o dezavuiranju javnosti. Ako se ove njene izjave povežu s onima nakon boravka prvog čovjeka NATO-a u BiH, kada je ustvrdila da u BiH nema “političkog konsenzusa“ o njenim atlantskim integracijama i pored svih dosadašnjih odluka i Zakona o odbrani BiH, jasno je da se radi o politici HDZ-a – dogovorenoj s SNSD-om.

 

 

 

 

 

 

Ozbiljne posljedice

 

Za razliku od Borjane Krišto koja je briselskim predstavnicima odnijela paket šarenih laža, a bh. građanima ponudila floskule, predstavnici Republike Srpske (i sa državnog i sa entitetskog nivoa) otišli su s jasnim zahtjevima koje je iznio Dodik: “Bosna i Hercegovina može ući u Evropsku uniju samo bez stranog faktora. To znači da nema ni visokog predstavnika, ni pravog ni lažnog, a ni stranih sudija“, kao i da “predstavnici Srpske očekuju da će Forum u Bruxellesu pokazati da li je Evropa spremna da poštuje prava Republike Srpske“.

 

 

 

Neposredno pred početak Foruma u medijima se pojavio nacrt dokumenta Vijeća Evropske unije prema kome je “Vijeće ozbiljno zabrinuto zbog zakona i inicijativa u entitetu Republika Srpska koji su u suprotnosti s evropskim putem BiH, uključujući secesionističku retoriku i dovođenje u pitanje ustavnog poretka zemlje. Vijeće ističe da se suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak, uključujući odluke Ustavnog suda i međunarodni karakter Bosne i Hercegovine moraju poštovati”, uz oštro upozorenje da će “svaka akcija protiv ovih principa dovesti do ozbiljnih posljedica”.

 

 

 

Čini se da ovaj dokument Vijeća, za razliku od nebuloza Krišto i Dodika, upućuje na pravu svrhu sastanka – upozorenje Miloradu Dodiku, nakon njegovih secesionističkih izjava zbog kojih je zabrinut i NATO. Jer, u ovom trenutku uz pojačanje krize na Bliskom istoku i nepovoljnog razvijanja dešavanja u Ukrajini, bitno je pod svaku cijenu osigurati sigurnost na Zapadnom Balkanu, što znači i sigurnost Evropske unije. U prilog ovome govori izjava ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock od prije nekoliko dana u kojoj je poručila da zemlje Zapadnog Balkana “potpuno i apsolutno“ pripadaju Evropskoj uniji, jer “to je u našem sigurnosnom interesu“.

 

 

 

Potvrđuju to i dalji navodi u dokumentu Vijeća po kome se “pozivaju svi politički akteri zemlje da se uzdrže i odreknu od provokativne retorike i djelovanja, uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje, te da okončaju veličanje osuđenih ratnih zločinaca, kao i da aktivno promovišu pomirenje”, uz naglašavanje da Evropska unija neće podržati secesionističke inicijative, i ponavljanje da EU podržava Bosnu i Hercegovinu kao jedinstvenu, ujedinjenu i suverenu državu. A potvrdili su to i zadnji zaključci PIC-a, objavljeni nakon Foruma u Bruxellesu.

 

 

 

Usaglašenost federalnih partnera

 

Staša Košarac, zamjenik predsjedavajuće Krišto, optužujući Bruxelles za suradnju s Bošnjacima, ponovio je Dodikove stavove: “Želimo Zakon o Ustavnom sudu i želimo da u Ustavnom sudu ne participiraju stranci. Tvrdimo da je značajno važno da OHR ode iz BiH“, a prema pisanju TV RTRS federalni partneri u vlasti usaglasili su izmjene Izbornog zakona BiH. Krišto nije u Bruxellesu govorila o Izbornom zakonu BiH, ali je zato nekoliko dana pred Forum Čović izjavio: “Mi ćemo pokazati vrlo jasnu europsku opredijeljenost i definirati ovih pet, šest stvari koje su još ostale, od Izbornog zakona, Proračuna prije svega, Zakona o sukobu interesa i još nekoliko rješenja koja su prepoznata kao minimum kako bi nam se dala jasna poruka o otvaranju pregovaračkog procesa“, dok je Božo Ljubić izašao s autorskim tekstom u kome (ponovo) insistira na provedbi odluke Ustavnog suda BiH koja je donesena upravo po njegovoj apelaciji.

 

 

Očito su SNSD-a i HDZ-a u Bruxelles otišli s jasnim stavovima i zahtjevima. A trojka, čiji su predstavnici u Bruxelles otišli s bošnjačkih pozicija u vlasti bez obzira što ih neki od njih žele predstaviti drugačije, jer prema ustavnom uređenju oni su predstavnici trećeg konstitutivnog naroda – Bošnjaka, s obzirom da nema pozicija predviđenih za Bosance, a one za ostale su minorne?

 

 

 

Nermin Nikšić, lider SDP-a i federalni premijer, rekao je da “nastavljamo razgovarati“, objašnjavajući da “ne možemo uvijek birati s kim ćemo raditi“, jer “koalicione partnere su izabrali građani“. Nije baš jasno o čemu nastavljaju razgovarati jer Nikšić i nema zahtjeva, a za to je prebacio odgovornost na građane što baš i nije tačno jer su lideri trojke sami izabrali svoje koalicione partnere – i SNSD i HDZ s obzirom da je prema postizbornoj matematici moglo i drugačije, ali trojka je odlučila da ne želi s SDA i DF-om ali je spremna na ustupke i HDZ-u i SNSD-u.

 

 

 

No, još je zanimljivija izjava ministra vanjskih poslova i predsjednika NiP-a koji je pred put u Bruxelles govorio o svojoj nadi da svi učesnici Foruma odlaze sa željom da se o nečemu dogovore (?!), ali da “opozicija do sada nije pokazala ni minimum želje da se BiH kreće ka EU. Više se bave potezima trojke, a do sada nisu predložili nikakav konkretan dokument koji bi pomogao na putu ka evropskim integracijama.“ Na stranu što su u Bruxelles pozvani svi predstavnici vlasti, jer su oni donosioci odluka, čini se da ministar vanjskih poslova BiH ne vidi, za razliku od Vijeća EU, problem u svom koalicionom partneru.

 

 

 

 

 

 

Niti jedan od lidera kao ni drugi članovi trojke koji su bili u Bruxellesu nisu, bar ne javno, pokrenuli ili zatražili provođenje odluka Evropskog suda za ljudska prava koje su u suprotnosti sa zahtjevima HDZ o izmjenama Izbornog zakona BiH, a koje su donesene po apelacijama upravo građana čije interese bi trojka trebalo da zastupa. O tim ustavnim promjenama, čini se, više niko i ne govori, ili je to još jedna “teška tema“ koja je gurnuta u stranu jer oko nje nema “političkog konsenzusa“. Ironija je da odluke Evropskog suda vode jačanju građanske države Bosne i Hercegovine, nasuprot daljih etničkih/nacionalnih podjela, a što je trojka i obećavala u predizbornoj kampanji. Također, za razliku od Vijeća EU koje traži da se prekine s veličanjem ratnih zločinaca niko od predstavnika vlasti iz Sarajeva nije otvarao tu temu, niti iznio bilo kakve zahtjeve o tome. Nedavna odluka Vijeća ministara o Strategiji za procesuiranje ratnih zločina kojom se briše aneks po kome su prioritet haški predmeti, čak ukazuje na suprotno.

 

 

 

Bez pomaka

 

Komentirajući Forum u Bruxellesu Sead Turčilo, dekan Fakulteta Političkih nauka u Sarajevu, opisao ga je kao “performans u kojem kažete da je postignut konsenzus“, a “znate da nije bilo nikakvog pomaka“, jer “glumite cijelo vrijeme evropske integracije, a zaboravljamo konstantne izjave da se čeka neka povoljna prilika za geopolitičko preslagivanje“. Dalje je objasnio: “Mi nemamo nikakvu koalicionu vlast. Ona podrazumijeva neki zajednički cilj. Taj cilj ne postoji i to je vrlo očigledno kada uzmemo neke praktične primjere. Suštinski, svako ko učestvuje u vlasti upravlja svojim resorom, onda dobijete anarhiju. Čak i površnim posmatranjem politike svako može zaključiti da u aktuelnoj koaliciji konce povlači Dodik. Čović aktivno pušta da se vodi ta politika Dodikove dominacije jer ona je koordinirana sa željama HDZ-a, a istovremeno ne košta ništa HDZ. Entitet RS proces evropskih integracija vodi na takav način da nanovo pokušava ispregovarati odnose moći unutar BiH i nastoji da taj proces pregovaranja bude potpuno entitetski centričan.“

 

 

 

No, iz Bruxellesa je nakon sastanaka Konaković pričao o ekonomskim temama, tržištu, usput priznajući da je i dalje evidentan problem odlaska ljudi iz BiH (još jedno predizborno obećanje trojke koje je na čekanju), ali i poručio da je “danas optimističniji nego prije dolaska u Bruxelles“ ne argumentirajući na čemu bazira taj svoj optimizam. Za narednu sjednicu Vijeća ministara nije planiran niti jedan zakon iz evropskih uvjeta BiH. Podsjetimo, od posjete predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen Bosni i Hercegovini, 1. novembra, nije na dnevni red Vijeća ministara došao niti jedan zakon iz 14 prioriteta koje je Evropska komisija postavila pred BiH, iako je Der Leyen jasno poručila neophodnost hitnog usvajanja Zakona o sudovima i Zakona o sukobu interesa, a na čekanju je i Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te sporazum s FRONTEX-om.

 

 

 

S druge strane već je pripremljen Nacrt zakona o imunitetu koji će se ubrzo naći na dnevnom redu Narodne skupštine RS-a kojim se regulira, kako piše portal TVBN, da “predsjednik RS, kao i ostali zvaničnici i nosioci funkcija u Srpskoj, nisu krivično ili građanski odgovorni i ne mogu biti pritvoreni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti“.

 

 

 

Koliko će dugoročno biti uspješan sastanak u Bruxellesu, odnosno evropske integracije Bosne i Hercegovine zavisi od svih političkih aktera koji su u vlasti. Uz to, ako se referiramo na izjave Stoltenberga o jačanju ruskog uticaja u BiH, o čemu Dodik javno i s ponosom govori, jasno je da je pred Evropskom unijom ozbiljan izazov baziran na istim osnovama kao onaj u Ukrajini – dokle će dozvoliti Vladimiru Putinu da ide u svojim planovima?

 

 

 

Nesumnjivo da im u ovim ozbiljnim strateškim izazovima ozbiljni partneri moraju biti lokalni političari zbog čega je u BiH od ključne važnosti kako uloga trojke, koja zvanično ima podršku SAD i EU, tako možda još i više Dragana Čovića i HDZ-a u čemu važnu ulogu može odigrati Christian Schmidt ako mu neko na vrijeme objasni geopolitičku utakmicu u regionu. Sadašnja politika HDZ-a u kojoj se podržava sve što Dodik radi i taktizira prema Putinu pogubna je ne samo za Bosnu i Hercegovinu, nego i Evropsku uniju.

 

 

 

Tekst je izrađen uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM), a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške

 

(SB)

(227)

DOK SU KONAKOVIĆ I KRIŠTO OPTIMISTIČNI: Dodik u Bruxelles, Dodik iz Bruxellesa

About The Author
-