Početkom ove godine, Kina je započela kopanje bušotine dubine 10.000 metara u Zemlju.
Kineski tim je kopao kroz 10 slojeva stijena s nadom da će doseći stijene iz krednog perioda, sloj poznat kao Kredni sistem, koji potječe prije otprilike 145 miliona godina. Iako je to impresivno samo po sebi, bilo je nekih spekulacija o glavnom cilju ovog bušenja, iako odgovor djeluje prilično transparentno.
Projekt bi mogao poslužiti za identifikaciju mineralnih resursa, kao i za procjenu ekoloških rizika poput potresa i vulkanskih erupcija, prema izvještaju Bloomberga.
Međutim, Quanyou Liu s Pekinškog univerziteta u Kini, koji je upućen u ovaj projekt, rekao je za New Scientist da bi bušenje moglo doseći još dublje u prošlost, sve do kambrijskog perioda od prije 541 do 485 miliona godina.
Tu, u Tarimskoj kotlini, također, možda ima nafte. Prema riječima Lija, svrha bušenja je “otkriti postoji li još uvijek pojava nafte i plina u ultra-dubokim slojevima”, prenosi iflscience.com.
To bi bilo razumno, s obzirom na to da projekt vodi Kineska nacionalna naftna korporacija.
Prema izvještaju firme, bušotina će testirati nove tehnologije bušenja, kao i pomoći nam da saznamo o unutarnjoj strukturi Zemlje. Iako je ova bušotina impresivno duboka, neće biti najdublja rupe koju su ljudi ikada napravili na Zemlji.
Također treba pomenuti Koljsku superduboku bušotinu na Koljskom poluotoku u sjeverozapadnom dijelu Rusije.
Projekt, koji je trajao od 24. maja 1970. godine do neposredno nakon raspada Sovjetskog Saveza, vidio je da najdublji krak bušotine doseže dubinu od 11.034 metra ispod nivoa mora.
Tim je otkrio da su stijene duboko ispod površine Zemlje puno vlažnije nego što su očekivali.
Prije nego što je bušotina to otkrila, naučnici su mislili da voda ne prodire toliko duboko.
Također su očekivali da će ispod granita kontinentalne kore pronaći sloj bazalta, jer je to ono što se nalazi u okeanskim korama.
Umjesto toga, otkrili su da je ispod granita magmatskog tipa bio metamorfni granit.
Bušenje u Zemlju ne ide uvijek tako glatko. Američki tim šezdesetih godina prošlog vijeka dosegnuo je 183 metra ispod morskog dna, prošavši kroz 13 metara bazalta u najgornjem sloju okeanske kore, prije nego što je projekt otkazan zbog lošeg upravljanja i financijskih problema. Unatoč tim problemima, ovo je i dalje golem poduhvat.
“Teškoća izvedbe ovog bušenja može se usporediti s velikim kamionom koji vozi po dvije tanke čelične žice”, rekao je Sun Jinsheng, akademik Kineske akademije inženjeringa, kineskoj državnoj novinskoj agenciji Xinhua u vezi s najnovijim kineskim naporima.
(Raport)
(1706)
