Sve izjave Bakira Izetbegovića kako će SDA podržati Bogića Bogićevića su njegove „bijele laži“ i velika obmana Sarajlija!
Nakon što je Ibrahim Hadžibajrić promijenio dres i svoju stanku NBL „utopio“ u Narodni evropski savez (NES) Nermina Ogreševića, izgledalo je da ga sadašnje trzavice unutar Četvorke, pa tako ni frontalni sukob sa SDA kojeg vode SDP, NiP i NS u Sarajevu uopće ne zanimaju, već da je fokusiran na naredne izbore na kojima će pokušati ostvariti rezultat na višim nivoima vlasti. A ustvari, bila je to zaista čudna fuzija bivše ASDA koja svoje djelovanje bazira u Bosanskoj krajini sa općinom Cazin kao svojom političkom tvrđavom, kao što Haždibajrić sa svojom bivšom NBL svoju bazu ima samo u općini Stari grad. Malo je bilo realnih političkih poveznica, pa tako i konkretnih interesa između ove dvije stranke. Ako se ASDA željela transformirati u evropsku stranku, imala je ideološke razloge da se distancira od svega što „tukne“ na SDA kako bi izbjegla historijski sukob među Krajišnicima koji su podijeljeni između DNZ-a i SDA.
Takav problem nije imao Hadžibajrić. Zašto se, onda, ujedinio sa ASDA? Ipak je više trebalo Ogreševiću da se „zakači“ za Sarajevo i pokuša osvojiti neki mandat na federalnom nivou kako bi usmjeravao investicije prema Bosanskoj krajini koja je u tom pogledu postala „slijepo crijevo“ Federacije BiH.
Podsjećamo, Hadžibajrića su ranije napustili svi poslanici u Skupštini KS poput Fahrudina Pecikoze koji je prešao u SBB i tako odnio prevagu za rušenje bivše popularne Šestorke. Vrlo ubjedljivo je pobijedio Abdulaha Skaku na domaćem terenu i uopće nije imao potrebu približavati se SDA kako je to ipak učinio prilikom prve proceduralne sjednice kojom je bio započet izbor gradonačelnika Sarajeva.
Dva su moguća motiva Hadžibajrićevog okretanja ćurka ili izdaje Četvorke. Prvi je najvjerovatnije, kako je sam govorio, nekoliko krivičnih prijava za kriminal i korupciju kojima su mu prijetili iz SDA. Drugi motiv je ekonomske prirode. Iako bi se na prvi pogled moglo reći kako Stari grad osim turizma uopće nema privrednih resursa, to nije tako. Postoji jedan veliki grandiozni projekt privatizacije na ovoj općini koji nije završen. Radi se o Jajce kasrani za koju su odavno zainteresirani arapski prinčevi poput saudijskog princa Waleed bin Talala kojeg je za tu investiciju osobno zainteresirao Haris Silajdžić.
Onaj ko se sjeća priče o toj mogućoj investiciji, svakako je upamtio da se radi o cifri od stotinjak miliona dolara, te da je nekakavim intervencijama, moguće i malverzacijama premijer Fadil Novalić taj objekt iz sastava „neperspektivne državne svojine“ prebacio na raspolaganje Grada Sarajeva.
Čim se radi o investicijama sa islamskog istoka, odmah treba znati da je u tu priču uključen Amer Bukvić, direktor BBI banke, te Hasan Čengić, vođa najmoćnijeg finansijskog bošnjačkog klana u Sarajevu.
Dugo se spekuliralo da iza Elmedina Konakovića, odnosno projekta NiP, stoji ovaj finansijki lobi, posebno kada je Konaković za ministra finansija bivše Vlade KS uzeo Amela Kovačevića, Bukvićevog, odnosno Čengićevog pulena. Ovakav sukob Hadžibajrića i Konakovića u vezi sa izborom rukovodstva Grada Sarajeva sigurno otkriva da Čengić nije politički mrtav, iako se povukao sa svih stranačkih funkcija u SDA, kao i funkcija u Islamskoj zajednici.
Možda epilog ove priče definitivno da odgovor koga Čengić kontrolira: Konakovića ili Hadžibajrića? Ali je sasvim jasno da je Bogić Bogićević žrtvovan za Jajce kasarnu. Sve izjave Bakira Izetbegovića kako će SDA podržati Bogića Bogićevića su njegove „bijele laži“ i velika obmana Sarajlija!
(TBT, Tim za analitiku)
(1803)
