EKSPERT ZA BALKAN KONRAD CLEWING: “Kosovo bi ulaskom u NATO imalo sigurnosne garancije u odnosu na Srbiju”

Stručnjak za Balkan Konrad Clewing upozorava da se na Zapadnom Balkanu ne prave greške kao u Ukrajini. Smatra da je neophodno primiti Kosovo u NATO-u, a Srbiji i zemljama regije ponuditi iskrenu EU-perspektivu.

 

 

Konrad Clewing je ekspert za Balkan na Leibniz-Institutu za studije istočne i jugoistočne Evrope u Regensburgu. Od 1986. do 1992. studirao je istoriju i ekonomiju u Münchenu, Beču i Zagrebu. Od 2006. do kraja 2011. bio je zamjenik direktora Instituta za jugoistočnu Evropu(SOI). Od 2006., zajedno s nadležnim direktorom Instituta, izdavač je časopisa Southeast Research i Southeast European Works, a od 2010. i suizdavač Priručnika za istoriju jugoistočne Evrope.

 

 

Gospodine Clewing, tokom vikenda ponovo je došlo do napetosti na granici između Srbije i Kosova, što je dovelo do zabrinutosti širom svijeta. Okidač je bila namjera vlade Kosova da primijeni nova ulazno-izlazna pravila. Ta pravila propisuju da svi oni, koji sa srbijanskim ispravama i automobilskim tablicama ulaze na Kosovo, moraju dobiti i poseban kosovski dokumenat. Vlada u Prištini se tako poziva na princip reciprociteta u odnosu na Beograd, jer Srbija ne priznaje dokumente Republike Kosovo i traži da se (naljepnicama) prelijepe kosovske registarske tablice. Vlada Kosova sada je odgodila provedbu novih pravila do 1. septembra 2022., čime je zasad izbjegla eskalaciju. Vidite li povećanu sigurnosnu prijetnju na Kosovu i u regiji Zapadnog Balkana?

 

 

Kratkoročno gledano, nema neke posebne prijetnje jer KFOR, kao vojna misija pod vodstvom NATO-a, je svakako u stanju stabilizirati situaciju. Ali vidim veliki problem u tome što opis zadaće KFOR-a, koji proizilazi iz rezolucije UN-a iz 1999., ne uključuje odbranu nacionalne sigurnosti Kosova (aktivnosti koje za cilj imaju zaštitu opstanka i suvereniteta države – op.red.). Temeljna postavka iz 1999. je stvaranje mirnog okruženja i slobode kretanja unutar Kosova. Dugoročno, međutim, ove dvije tačke nisu dovoljne da se riješi mogući sukob između Srbije i Kosova. I zato treba nastojati pronaći istinski duboko i stabilno rješenje za potrebe nacionalne sigurnosti Kosova. A to vidim samo u perspektivi, koju daje članstvo Kosova u NATO-u.

 

 

Njemačka je dosada davala podršku perspektivi učlanjenja svih zemalja Zapadnog Balkan u EU, što također zahtijeva rješavanje konflikta među zemljama – susjedima. Da li je ta perspektiva i da li je dijalog Srbije i Kosova uz posredovanje EU dovoljan da se trajno riješi sukob između dvije zemlje?

 

Za razliku od NATO-a, EU ne osigurava sigurnosni sustav za svoje članice. Po mom mišljenju, dijalog između Srbije i Kosova, koji koordinira EU, nije prikladna mjera za trajno rješavanje spora između dviju zemalja. Jer pitanje, smije li Srbija negirati i boriti se protiv postojanja kosovske države je pitanje sigurnosne politike. Ili: smije li Kosovo provoditi granične kontrole i zahtijevati od svojih (srpskih – op. red.) građana da prihvate, koriste i posjeduju kosovske dokumente barem onda kada se radi o odnosu prema državi? Ne mislim da je ovaj zahtjev nerealan, niti pogrešan.

 

 

Njemačka vlada i EU žele međutim da se te mjere provode u dogovoru sa Srbijom.

 

 

Je li to realno?

 

 

Mislim da je to naivno. Ovo temeljno pitanje ne može se riješiti sporazumno između Srbije i Kosova, sve dok Srbija ne želi priznati Kosovo. Kao matična država kosovskih Srba ili kao sila zaštitnica kosovskih Srba, Srbija ima pravo osigurati da kosovska država ne ugrozi postojanje kosovskih Srba. Ali ono što Kosovo ovdje želi provesti nije prijetnja opstanku Srba. No, Srbija to tako predstavlja.

 

 

U Srbiji se u štampi već sedmicama vodi velika kampanja. Tema broj 1 u medijima bila je da se Kosovo 1. avgusta 2022. navodno priprema za protjerivanje kosovskih Srba. Ovo je zapravo jedna groteskna optužba i iz nje se također vidi da Srbiju doista ne treba tretirati kao jednu demokratsku državu , već da ona ima puno više sličnosti sa odnosima, kakvi vladaju u Rusiji i njenom javnom prostoru, ali i sa time kako državne strukture Rusije operiraju lažima. To stvara paniku među kosovskim Srbima. Njih koriste sa ciljem da budu poslušni vladi u Srbiji. Situacija ovog vikenda stvarno bi trebala biti znak upozorenja za njemačku vladu da se ne vraća na stare pozicije kada stvari nije uzimala ozbiljno i kao opasnost.

 

 

Znači li to da Njemačka, analagno konfliktu Rusije i Ukrajine, pokazuje previše obzira prema interesima Srbije?

 

 

Njemačka i Zapad u cjelini uhvaćeni su u neku vrstu pustih želja, po kojima revizionističke tvrdnje – u ovom slučaju Srbije protiv Kosova ili Rusije protiv Ukrajine – ne treba uzimati preozbiljno. A ako se ikako i razmatraju, one se, kako se mislilo, odnose na manje teritorije poput Krima kada je u pitanju Ukrajina ili sjevernog Kosova u slučaju Kosova. I upravo se na toj osnovi stalno agiralo kao da Srbiji treba dodijeliti centralnu ulogu na Balkanu. Mislim da je ta politika naivna i da je treba pod hitno mijenjati.

 

 

Da li bi učlanjenje Kosova u NATO-u dovelo do toga da se stanovništvo Srbije, koje je uglavnom skeptično prema Zapadu, još više okrene svojoj neslužbenoj sili zaštitnici – Rusiji?

 

 

Ne vidim veliku opasnost za tako nešto ako Srbija i dalje bude imala perspektivu za učlanjenje u EU, ili možda čak i veću nego ranije. Po mom scenariju, Kosovo bi ulaskom u NATO imalo sigurnosne garancije u odnosu na Srbiju. I pod tom pretpostavkom više ne bi bilo neophodno da Srbija službeno prizna Kosovo.

 

 

To se vjerovatno ne bi ni dogodilo, jer Srbija tada ionako ne bi mogla poduzeti ništa neslužbeno ili sigurnosno, što bi ugrozilo postojanje Kosova. Ako bi se Srbiji i regiji ponudila iskrena EU-perspektiva, mislim da ni u kojem srpskom interesu ne bi moglo biti nedvosmisleno opredjeljenje za Rusiju.

 

(DW)

(929)

EKSPERT ZA BALKAN KONRAD CLEWING: “Kosovo bi ulaskom u NATO imalo sigurnosne garancije u odnosu na Srbiju”

| Skandal, Slider, Vijesti |
About The Author
-