„Mislim da Rusija ne želi ukrajinski teritorij nego da Vladimir Putin koristi konflikt s Ukrajinom kao medij da isposluje nešto trajnije i važnije za Rusiju”, kaže Picula.
Dok se Tonino Picula javljao s trga u Kijevu, kraj obližnjeg spomenika okupilo se dvadesetak ljudi. S rukama na srcu, održali su mini koncert patriotskih pjesama i mirno se razišli. Ova epizoda iz glavnog grada Ukrajine bila je neobičan podsjetnik na situaciju u kojoj se ta zemlja trenutno nalazi: u strahu od ruske invazije, ali život ipak teče dalje.
Ukrajina je već nekoliko sedmica u fokusu svjetske javnosti. Rusija je u blizini ukrajinske granice nagomilala vojsku. To je potaknulo nagađanja da planira ofanzivu, što iz Moskve oštro poriču. Rasplet krize u ukrajinsko-ruskim odnosima, u čije su rješavanje uključene Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i NATO, i dalje je neizvjestan.
Tenzije oko Ukrajine
Ruski predsjednik Vladimir Putin traži goleme ustupke zapada, među ostalim da se NATO neće širiti dalje na istok i jamstvo da Ukrajina neće postati članica. SAD i EU pripremaju sankcije, američki predsjednik Joe Biden šalje dodatnih dvije hiljade vojnika u Evropu, dok se istovremeno nastavljaju pokušaji da se kriza riješi političkim dogovorom.
U takvim okolnostima u Ukrajini je ove sedmice boravila grupa zastupnika Evropskog parlamenta, među njima i Tonino Picula. Članovi vanjskopolitičkog odbora i pododbora za odbranu i sigurnost boravili su od nedjelje do srijede u Kijevu, Zaporožju i Mariupolju, lučkom gradu udaljenom svega dvadesetak kilometara od oblasti koje su prije osam godina zauzeli proruski separatisti. Situacija je, očito, napeta. Ali život, kako smo rekli, teče normalno.
Važna izvozna luka
„Nema demonstracije vojne opreme po ulicama. Postoje, naravno, kontrolne točke, recimo, kada dolazite u Donjecku oblast gdje je Mariupolj vojnici vas zaustavljaju i pitaju dokumente, ali to je sve očekivano i ne stvara osjećaj zebnje“, kaže Picula nakon povratka iz Ukrajine gdje se parlamentarno izaslanstvo sastalo s nizom ukrajinskih dužnosnika, među njima premijerom Šmihalom i predsjednikom parlamenta Štefančukom.
No jedan dan proveli su i u Mariupolju, gradu koji je nekada bio živahna luka za izvoz ugljena, ali se nakon izbijanja sukoba 2014. morao preorijentirati pa sada izvoze žito, posebno u Kinu, i čelik. U razgovoru sa šefom lučke uprave saznali su kako luka sada funkcionira: „Demonstrirali su nam kako se nadgleda ulazak brodova preko Kerčkog tjesnaca iznad kojeg su Rusi napravili most koji povezuje direktno Krim s Rusijom“.
‘Nema drame ni panike’
Na aerodromu, na koji civilni avioni više ne smiju slijetati jer je preblizu crte razdvajanja, pukovnik ukrajinske vojske brifirao je eurozastupnike o stanju na terenu, kako se poštuje i krši dogovor o primirju i slično. Ali ni u jednom trenutku, ni u Kijevu niti u Mariupolju, nije se osjetila ona dramatična atmosfera koja se zadnjih sedmica iščitava iz medijskih izvještaja.
„Možda će zvučati pomalo paradoksalno, ali dok se oko Ukrajine stvara drama, građani, kao i državno vodstvo nisu skloni dramatiziranju. Zabrinuti jesu, ali ne ostavljaju dojam da su u nekoj panici. Ljudi koji su boravili tamo u kolovozu prošle godine, kažu da atmosfera nije bitno drugačija nego onda“, kaže Picula. Uostalom, i ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski nedavno je apelirao na zapad da se ne stvara panika zbog napetosti s Rusijom.
Povlačenje investitora
Državni dužnosnici sasvim sigurno ne žele pojačavati dojam o izvanrednom stanju. Situacija, što se tiče svakodnevice, zasad je uobičajena – „nema navale na banke, ne stvaraju se obilne zalihe kućnih potrepština“, prepričava Picula. Panika je ekonomski opasna.
„Samo od listopada prošle godine investitori su iz Ukrajine povukli oko 12 milijardi dolara. Nije im sada do daljnjeg odljeva kapitala iz zemlje“, pojašnjava hrvatski eurozastupnik. No to ne znači da nisu svjesni rizika ili da ga potcjenjuju. „Ukrajinski dužnosnici“, napominje Picula, „imaju vrlo precizne podatke s kakvom se potencijalnom silom suočavaju. To sigurno nisu ljudi koji zabijaju glavu u pijesak“.
Mogući raspleti krize
Kakvi su uopće mogući scenariji daljnjeg razvoja događaja u i oko Ukrajine? Ukrajinski premijer je, kaže Picula, u razgovoru s eurozastupnicima „odbacio kao tlapnje“ tvrdnje da će ukrajinske snage uskoro napasti Donjecku i Lugansku oblast, koje nisu pod kontrolom vlade u Kijevu.
„Ukrajina se priprema za obranu, ali nema agresivne namjere čak niti prema vlastitom teritoriju jer u ovom trenutku je izrazita asimetričnost, pogotovo vojna, na strani Rusije. Oni se pripremaju, ali zagovaraju mirno rješenje. Zato se sada i aktivirao Normandijski format, koji je i lansiran s ciljem da se razgovorima Francuske, Njemačke, Rusije i Ukrajine dogovori postupna normalizacija“, kaže Picula.
Jedan od bitnih elemenata tog formata je provedba sporazuma iz Minska, potpisanog prije nekoliko godina da bi se okončao sukob na istoku Ukrajine. No Picula procjenjuje da bi ukrajinske vlasti „radije razgovarale o reviziji Minska“ jer zbog unutarnjepolitičkih razloga neke su im tačke teško ispunjive.
Što ustvari Putin želi?
Što se tiče ambicija Rusije, eurozastupnik smatra da su one „i dalje nejasne“. „Mislim da Rusija ne želi ukrajinski teritorij nego da Vladimir Putin koristi konflikt s Ukrajinom kao medij da isposluje nešto trajnije i važnije za Rusiju. On očito želi sudjelovati u kreiranju novog geopolitičkog ambijenta u kojem će Rusija predstavljati jednog od tek nekoliko globalno važnih igrača“, procjenjuje Picula.
Za to mu je, nastavlja nekadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova, potreban novi deal s Washingtonom. „Putin koristi ovu krizu i bilda svoju moć, prije svega vojnu, kako bi dobio političke ustupke“, kaže Picula.
Ruski predsjednik za pregovaračkim stolom želi Bidena, a ne čelnike Evropske unije jer EU „ne doživljava kao geopolitičkog takmaca“. EU je zaista, pogotovo na početku krize, bila sasvim marginalizirana.
(Telegram.hr.)
(0)
