Podijeljeno je mišljenje da li da idemo u izmjene Izbornog zakona koje će podrazumijevati izmjene Ustava, što bi značilo i provođenje svih odluka Ustavnog suda BiH i Suda u Strazburu, a što je nekakva naša pozicija, ali i pozicija HDZ-a ako možemo ostvariti dvotrećinsku većinu. Ili ćemo samo mijenjati Izborni zakon, kazao je Nermin Nikšić nakon sastanka
Svako spominjanje Izbornog zakona na sastancima predstavnika stranaka većine na državnom nivou, posebno kad se detalji kriju od javnosti, otvara prostor za špekulacije o njegovom sadržaju.
O ovom zakonu bilo je riječi i na sastanku u Mostaru u utorak, a izjava predsjednika SDP-a Nermina Nikšića da je delegacija HDZ-a ponudila novi, dosta konkretan prijedlog i da on predstavlja iskorak u odnosu na ono što smo imali do sada, dodatno je rasplamsala nagađanja i probudila znatiželju, piše Avaz.
Iz HDZ-a jučer nisu željeli dati više detalja, a na upite i iz stranaka trojke odgovarali su šutnjom. Nezvanično, bez izmjena Ustava BiH, za što je potrebna dvotrećinska većina u Parlamentu, a koja bez SDA nije moguća, teško je očekivati dogovor. Jedino na taj način moguće je implementirati presude Evropskog suda za ljudska prava, a predstavnici stranaka trojke, prema našim informacijama, nisu spremni za bilo kakva prijelazna rješenja.
Elmedin Konaković (NiP) jučer je novinarima rekao da HDZ ima svoj imperativ i viđenje situacije koje se tiče izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, rješenja koja su se nekad u Neumu provjeravala.
Ako gledamo parcijalno, teško možemo razmišljati o nekim rješenjima. Stava smo da se mora krenuti s izmjenama Ustava jer je u sklopu Izbornog zakona za nas imperativ rješenje presuda međunarodnih sudova i otklanjanje najveće diskriminacije na području Evrope da građani BiH ne mogu biti kandidati za člana Predsjedništva svoje zemlje, a onda u narednim danima i sedmicama pozvati i opoziciju na nivou države da porazgovaramo o tome da li su moguće izmjene Ustava i potom se vratiti na konkretna rješenja po pitanju izbora člana Predsjedništva – kazao je Konaković.
Pravni ekspert i bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić šutnju većine lidera nakon sastanka tumači kao dokaz nedostatka političke odgovornosti prema instituciji, u prvom redu Parlamentarnoj skupštini BiH, a onda i prema građanima.
Najavu mogućih izmjena Izbornog zakona BiH, bez izmjene Ustava BiH, smatra pogrešnim putem.
Ako se želi implementirati pet presuda Evropskog suda za ljudska prava, mora doći do ograničenih izmjena Ustava BiH. Posebno u slučaju “Zornić”, gdje joj je kao etnički neopredijeljenoj građanki onemogućeno aktivno i pasivno biračko pravo. Po mom stavu, kad su u pitanju odluke Evropskog, pa i drugih sudova, nema kompromisnih rješenja, već se mora ispuniti ono što u odlukama piše – ističe Šehić.
Izborni zakon je bitan u svakoj državi, pa bi trebao biti i u BiH, navodi Šehić.
On bi trebao prolaziti normalnu parlamentarnu proceduru sa širokom javnom raspravom u koju će biti uključena i akademska zajednica i stručnjaci iz oblasti izbornog prava, kako bi se došlo do najoptimalnijih rješenja. Ako se to radi daleko od očiju javnosti, to je apsolutno neprihvatljivo – smatra Šehić.
Podijeljeno je mišljenje da li da idemo u izmjene Izbornog zakona koje će podrazumijevati izmjene Ustava, što bi značilo i provođenje svih odluka Ustavnog suda BiH i Suda u Strazburu, a što je nekakva naša pozicija, ali i pozicija HDZ-a ako možemo ostvariti dvotrećinsku većinu. Ili ćemo samo mijenjati Izborni zakon, kazao je Nermin Nikšić nakon sastanka.
(DEPO PORTAL/dg)
(174)
