Tako su se u istom pravosudnom košu našli Čović i Ivanić (protiv revizije), te Izetbegović i Softić (pokretači revizije).
Piše: Rasim Belko
SIPA prikuplja dokumentaciju koja se odnosi na reviziju presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije. Tako su objavili mediji u petka, uz opasku da istraga nije otvorena, ali da SIPA postupa po nalogu Tužilaštva BiH u predmetu zavedenom pod “Bakir Izetbegović i ostali”.
Jasno je iole upućenom insanu da eventualni sudski proces u tom slučaju nema ni najmanju moguću opciju za uspjeh. Jer, Bakira Izetbegovića i Safeta Softića Tužilaštvo BiH već je istraživalo po prijavi zbog revizije presude u tužbi BiH protiv Srbije.
I to nakon što ga je tadašnji lider Narodnog demokratskog pokreta Dragan Čavić prijavio netom nakon odbacivanja revizije. No, Izetbegović – Softić nisu bili jedini pod istragom Tužilaštva BiH zbog revizije. Nakon što je Udruženje žrtava i svjedoka genocida prijavilo tadašnje članove Predsjedništva BiH Dragana Čovića i Mladena Ivanića za “povredu ravnopravnosti građanina i čovjeka”, za “zloupotrebu položaja ili ovlaštenja”, tadašnja glavna državna tužiteljica objedinila je predmet.
Tako su se u istom pravosudnom košu našli Čović i Ivanić (protiv revizije), te Izetbegović i Softić (pokretači revizije).
U konačnici su sve prijave odbačene. U odgovoru na žalbu Udruženja žrtava i svjedoka genocida nakon odbacivanja prijave, tada v.d., danas glavni tužilac Bosne i Hercegovine navodi da je riječ o slučaju koji se tiče međunarodnog prava, te da: “Mora se imati na umu da odluke koje donosi Predsjedništvo BiH veoma često uključuju složena pitanja, odnosno da donesena odluka može proizvesti kako povoljne, tako i nepovoljne efekte, u skladu sa čime članovi Predsjedništva BiH imaju ovlaštenje da na temelju vlastite procjene odluče o načinu glasanja u vezi sa svakim konkretnim pitanjem”.
Jasno je, dakle, da su Ivanić i Čović imali opciju da u skladu s vlastitom procjenom glasaju o reviziji presude, baš kao što je tu opciju imao Izetbegović. Nije, međutim jasno zašto Kajganić ekspresno upućuje prijedlog SIPA-i da traži od Predsjedništva dokumentaciju o Izetbegovićevom djelovanju, kada je već u tom slučaju po istom osnovu postupao.
Nema sumnje da je riječ o istom modalitetu ponašanja kao i u slučajevima ratnih zločina, kada pravosuđe BiH pod kontrolom republičko srpskog ološa ili bosanskih četnika, iznova ponavlja optužbe za presuđene događaje. I iznova proširuje spiskove progonjenih, tako se u posljednjem Kajganićevom pohodu osim Izetbegovića i Softića traže Dževad Mahmutović i Elvir Čamdžić.
Ekspresno postupanje Kajganića, njegovog tužilaštva i Dodikove SIPA-e na anonimnu prijavu od prije šest dana, jasno ukazuje da se u backgroundu cijele priče krije neke veće ajkule. No, za razliku od progon branilaca BiH, koje se tempira iz Beograda, progon podnositelja revizije stiže krivosudnom olujom iz Washingtona preko FGR Sarajeva.
I tu je neophodno podsjetiti na još jedan važan događaj iz vremena kada je revizija bila aktuelna.
Vijest od 23. februara 2017. godine glasi: “Ambasadori Upravnog odbora PIC-a izrazili su zabrinutost zbog ozbiljne političke situacije do koje je u BiH došlo kao rezultat inicijative da se podnese zahtjev za reviziju presude Međunarodnog suda pravde iz 2007. o tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za zločin genocida. Oni su izrazili zabrinutost zbog mogućih posljedica koje bi to moglo ostaviti na funkcioniranje Predsjedništva, Parlamenta i Vijeća ministara BiH te pozvali da se krene ka poboljšanju cjelokupne političke atmosfere u zemlji”. Ovakva reakcija PIC-a pokrenuta je na zahtjev Rusije, pa se postavlja pitanje je li tada Kvinta koja upravlja PIC-om štitila državu koja je na osnovu haških presuda počinila agresiju na BiH i pomagala genocid.
Tada se stavu PIC-a (koji su instruisale vlade članica) usprotivila jedino Turska. Na ovakav stav reagiralo je Udruženje žrtava i svjedoka genocida i podnijelo prijavu protiv UO PIC-a, ali Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nikada nije postupilo po istoj.
Jer, posve je jasno da Tužilaštvo BiH postupa samo kada to narede Beograd i Zagreb, odnosno Marshall iz Washingtona.
Ali, ukoliko postupanje po prijavi protiv Izetbegovića i drugih za reviziju presude dovede do pravosudnog postupka, bit će konačno jasno i bošnjačkim liderima da se odreknu takvog pravosuđa, bez obzira na cijenu. Ne zbog Izetbegovića, već zbog svih onih koji su došli ili će doći na optuženičku klupu po nalogu agresora na BiH i njihovog saučesnika u Washingtonu.
Jasno je da je to trebalo učiniti i mnogo ranije, baš kao što je jasno da se petokolonaška FGR trojka morala zaustaviti prvi put kada je zarad funkcija udarila na državu i Bošnjake!
(NAP)
(802)
