Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je mogućnost da vojni sukob u istočnoj Ukrajini inicira ukrajinska strana veći nego ikad…
Kremlj je u ponedjeljak optužio Sjedinjene Države i njihove saveznike za podizanje napetosti najavom jačanja snaga NATO-a u istočnoj Europi i evakuacijom obitelji diplomata iz američkog veleposlanstva u Ukrajini.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je mogućnost da vojni sukob u istočnoj Ukrajini inicira ukrajinska strana veći nego ikad.
Peskov je rekao da je Ukrajina rasporedila velik broj vojnika u blizini granica s odmetnutim regijama koje su pod nadzorom proruskih separatista što, po njegovu mišljenju, znači da se Kijev priprema napasti ih.
Ukrajina te optužbe opetovano niječe.
Peskov je istaknuo da su informacije koje dolaze sa Zapada pune “histerije” i “laži”.
NATO šalje još ratnih brodova i zrakoplova na istok Europe
Istovremeno, NATO je u ponedjeljak objavio da stavlja svoje snage u stanje pripravnosti i da će u istočnu Europu poslati još brodova i zrakoplova kao odgovor na gomilanje ruskih snaga kod ukrajinske granice.
Zapad se odlučio za taj potez tvrdeći da Rusija sprema invaziju na Ukrajinu, iako Moskva odbacuje da postoji takav plan.
„Pozdravljam što saveznici šalju dodatne snage NATO-u“, priopćio je glavni tajnik tog saveza Jens Stoltenberg.
„NATO će nastaviti poduzimati sve potrebne mjere za zaštitu i obranu svih saveznika, što uključuje i jačanje istočnog dijela saveza“, dodaje se u priopćenju.
Velika Britanija u ponedjeljak je objavila da će povući dio svojih zaposlenika i njihovih obitelji iz veleposlanstva u Ukrajini zbog „rastuće prijetnje iz Rusije“ dan nakon što je to učinio i SAD. Šef europske diplomacije Josep Borrell rekao je da EU neće slijediti njihov primjer jer zasad ne vide razloge za to.
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da taj potez smatra „preuranjenom manifestacijom pretjeranog opreza“.
„Zapravo nema većih nedavnih promjena u sigurnosnoj situaciji: prijetnja od novih valova ruske agresije konstanta je od 2014. godine, a grupiranje ruske vojske u blizini granice počelo je u travnju prošle godine“, stoji u priopćenju.
„Vojna akcija Rusije mogla bi se dogoditi u bilo kojem trenutku“, priopćilo je američko veleposlanstvo.
Moskva i Washington razgovarali su o deeskalaciji tenzija u petak, no bez napretka, iako su se dogovorili da će nastaviti dijalog. Rusija od NATO saveza traži jamstva da se neće proširiti na Ukrajinu niti postavljati raketne sustave na njezin teritorij.
Washington odbacuje taj zahtjev, no ističe da je spreman razgovarati o ideji razoružanja i mjerama izgradnje povjerenja, piše agencija Reuters.
(HINA)
(0)
