MAJDA RUGE OBJAŠNJAVA “Dodikove ‘vratolomije’ skupo bi koštale građane Srbije”

Dodik je najavio obiman paket zakona koji bi, ako bi bio implementiran, vodio takozvanoj secesiji “iznutra”.

 

 

SAD su sigurno shvatile ozbiljnost situacije, i to svakako ilustruje posjeta Dereka Cholleta, jedna od najviših rangiranih posjeta Bosni i Hercegovini u dugo vremena.

 

“Međutim, relevanto pitanje u ovom kontekstu jeste šta vlada SAD-a planira da uradi u vezi trenutne eskalacije i koliko će dugo potrajati političko interesovanje Washingtona nakon što postignu neku vrstu primirja sa Miloradom Dodikom? Nakon dužeg vremena ne obraćanja pažnje na BIH, sada smo u stanju gašenja požara”, kaže u razgovoru za Danas Majda Ruge, viša saradnica Europskog savjeta za međunarodne odnose (ECFR).

 

Ističe da je to svakako bolje nego potpuni nedostatak angažmana, ali osnovno pitanje, kako navodi, jeste da li su SAD spremne uložiti dovoljan politički kapital za stabilizaciju Bosne i Hercegovine na duže staze. “To još uvijek nije potpuno jasno”.

 

*Milorad Dodik jedno govori pred međunarodnim predstavnicima a drugo radi pa najavljuje čitav set pripremnih dokumenata koji vode ka otcjepljenju entiteta Republika Srpska. Kako vi to komentarišete?

 

Dodik je najavio obiman paket zakona koji bi, ako bi bio implementiran, vodio takozvanoj secesiji „iznutra“. Kao i u posljednjih petnaest godina, pitanje je: da li to ozbiljno planira i ako ne, šta je zapravo njegova meta ovog puta? Trošak implementiranja ovog paketa za Dodika bi bio ogroman – postoje neobjavljene računice stručnjaka koje pokazuju da bi vlada RS imala godišnji pad budžetskih prihoda od 320 miliona eura samo izlaskom iz Uprave za indirektno oporezivanje.

 

Dodajte tim gubicima izostanak finansiranja od Europske unije, međunarodnih finansijskih organizacija, bilateralnih investicija. Paralelno sa tim postojao bi ogroman porast u izdacima za sve institucije koje Dodik tvrdi da planira da osnuje. Teško je zamisliti kako bi Dodik bio u stanju osigurati finansiranje svojih političkih vratolomija. Sumnjam da je Rusija spremna pomoći, a Srbiju bi ovakav pritisak itekako finansijski opteretio. Zato: Dodikove vratolomije nisu u interesu Srbije, jer na kraju njihovi građani moraju platiti račun.

 

Prema tome, jako je bitno raščlaniti Dodikovu retoriku od istinskih interesa, koje su više vezane za zaštitu vlastite moći nego zaštitu interesa građana RS-a. U posljednjih 15 godina, njegova taktika se obično sastojala iz prijetnji secesijom ili prijetnji povlačenja RS-a iz institucija centralne vlasti, dok mu je istinska meta bila slabljenje institucija nezavisnog sudstva i drugih državnih strateških institucija koje nisu bile pod njegovom političkom kontrolom.

 

On to čini igrajući na nacionalističku kartu, međutim ovo u srži nije konflikt etno-nacionalnih grupa. Ovo je konflikt između ideje koliko toliko funkcionalne države i vladavine prava na državnom nivou i Dodikovih ambicija da se ukinu institucije na centralnom nivou vlasti koji mogu nametnuti neku vrstu nezavisnih provjera i nadzora.

 

Upravo zbog toga su mu (i HDZ-u) prije više od deset godina na meti bile međunarodne sudije za korupciju i organizovani kriminal, a ne međunarodne sudije za ratne zločine. Dodikova eskalacija nakon nametnutog zakona o negiranju genocida djelimično ima za cilj da prikrije probleme korupcije i vladavine prava, i da se izborna kampanja bazira na diskursu siguronosnih prijetnji i ne dozvoli opoziciji da oformi kampanju na temu zloupotreba vlasti.

 

*Ipak, čini se da je Dodika prilično unervozilo spominjanje sankcija (nedavno Blinkenovo pismo predato članovima Predsjedništva BiH). Kako vi to tumačite?

 

SAD su Dodika već sankcionirale 2017., a ovaj put bi mogli razmotriti proširenje sankcija na njegov uži krug savjetnika. SAD i Njemačka su već zaprijetile dodatnim sankcijama: SAD protiv svih koji bi učestvovali o potencijalnoj odluci Narodne Skupštine RS-a, a Njemačka je pokrenula razgovore unutar EU. Sa novim vođstvom njemačkog ministarstva vanjskih poslova ne bih isključila i inicijativu bilateralnih sankcija u slučaju da Dodik ne „povuče ručnu“.

 

Holandski parlament je nedavno donio odluku kojoj se traže sankcije protiv Dodika. Ove zajedničke prijetnje sankcijama svakako su korisne jer Dodikovo pravilo je – ići će onoliko daleko koliko mu dozvole SAD i EU. Zato mislim da su ovi signali upozorenja odavno trebali biti isporučeni ne samo Dodiku nego i drugim političkim akterima koji krše ustavni okvir BIH i opstruiraju odluke Ustavnog suda BIH.

 

Ako samo jednom pokažete da ste ozbiljno voljni sankcionisati političke aktere koji destabilizuju zemlju i region zbog ličnih interesa moći, onda je to jak signal svim pojedincima koji pomišljaju na opstrukciju.

 

*Krajem mjeseca NATO ima samit u Rigi na kome se očekuje da Velika Britanija inicira formiiranje interventnih snaga za BiH kako bi se spriječila eskalacija krize. Kako na to gledate?

 

Nakon ruske opstrukcije na novembarskoj sjednici o BIH u Vijeću sigurnosti UN-a, postalo je jasno da Velika Britanija, Sjedinjene Države i njihovi evropski saveznici trebaju razmotriti sve pravne i političke opcije za osiguranje kontinuiranog vojnog prisustva u BIH s mandatom koji ne ovisi o dobroj volji Rusije.

 

Jačanje mandata NATO-a je jedna od opcija sa kojom bi se mogle izbjeći ruske ucjene na Vijeću sigurnosti i obezbjediti nastavak održavanja sigurnog okruženja u Bosni.

 

Može li se od buduće njemačke vlade očekivati da proaktivnije djeluje prema Srbiji umjesto „tapšanja po ramenu“ i ignorisanja kršenja demokratskih vrijednosti? I kakvu politiku Berlina možemo očekivati prema Moskvi budući da bi to moglo da odjekne i na Balkanu?

 

Ne očekujem velike promjene politike iz kancelarata, međutim, možemo očekivati svježeg vjetra iz Ministarstva vanjskih poslova koje će preuzeti Zelena stranka. Političari Zelenih – Analena Berbok i Robert Habek – na povrat etničke politike u regionu gledaju kroz prizmu ratova iz 1990-tih.

 

Upravo su ih ta sjećanja navela da se suprostave povratku destruktivne etničke politike, bilo da se radi o pokušajima promjena granica u regionu ili pokušajima daljnjeg etniciziranja izbornog sistema u BIH.

 

Što se tiče Rusije, u Bundestagu je stranka Zelenih prije nekog vremena inicirala prijedlog zakona koji poziva na novu politiku prema Rusiji, koja uključuje ne samo strože kaznene mjere za kršenje međunarodnog i ljudskih prava od strane Kremlja, nego, jednako bitno: i jačanje njemačkih i europskih kapaciteta za borbu protiv pranja novca i korupcije od strane ruskih oligarha koji djeluju u Europskoj uniji.

 

Ovakvi ojačani kapaciteti su takođe hitno potrebni za borbu protiv pranja novca i drugih oblika nezakonitog finansiranja koji prolaze kroz Zapadni Balkan, navodno često sa ruskom vezom. Ova se stavka doduše nije našla u koalicionom ugovoru – gdje se čini da je napravljen kompromis između pragmatizma SPD-a i avangardne politike Zelenih.

 

Uprkos tome, ne treba isključiti da će Zeleni nastaviti ovu inicijativu i bazirati dio svoje vanjske politike na anti-kleptokratskom programu, gdje mogu naći partnere u sadašnjoj administraciji SAD-a.

 

(SB)

(0)

MAJDA RUGE OBJAŠNJAVA “Dodikove ‘vratolomije’ skupo bi koštale građane Srbije”

| Bosna i Hercegovina, Slider, Vijesti |
About The Author
-