MIRO LAZOVIĆ: “Alija Izetbegović mi je rekao – star sam i za života hoću da učinim svom narodu najbolje, a poslije vi ispravljajte krive Drine”

Na konstataciju da danas mnogi ne smiju pipnuti u Dejtonski sporazum, on kaže, da je to samo stvar politčke volje, a Aneks 4 je dao dovoljno prostora.

 

 

 

Učesnik daytonskih pregovora i bivši predsjednik Skupštine Republike BiH Miro Lazović gostovao je večeras u Pressingu na N1. Nije aktivan ni u jednoj političkoj stranci, ali, kako kaže, prati politiku. Prisjetio se potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, i svemu što mu je prethodilo.

 

 

Na pitanje Amira Zukića, ima li danas države BiH više ili manje u odnosu kako je dogovorenu u Dejtonu prije 28 godina, odgovara:

 

 

“Ako ustavnost države ocjenjujemo po stanovništvu, teritoriji, organiziranom vlašću i sposobnošću da pravi kontakte sa drugim država, onda se može reći da BiH potvrđuje tu državnost, ali drugo pitanje je kakav je sadržaj te države. Popucale su društvene mreže, etnički je podijeljenjo, društvo je duboko raslojeno, državne institucije slabe, uzroke vidim u lošem Ustavu BiH, to je Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, na formuli koju 30 godina živimo i to se pokazalo kao neuspješan eksperiment”.

 

 

 

Lazović: Temelje BiH uskladiti sa evropskim principima

 

 

Na konstataciju da danas mnogi ne smiju pipnuti u Dejtonski sporazum, on kaže, da je to samo stvar politčke volje, a Aneks 4 je dao dovoljno prostora.

 

 

“Bojim se da da ovih 30 godina vode igru oni koji ne žele BiH kao stabilnu državu. Posljednih 15 godina utakmica se igra između Republike Srpske i države BiH. U toj utakmici neko mora biti poražen, politički. Nadam se da će biti to RS, na način da sve blokade koje forsiraju, i te kočnice prema parlamentu, će morati biti otklonjene. Dejtonski mirovni sporazum je došao do svog finiša, prije svega mislim na Aneks 7, i on jeste privremenog karaktera. Morat će se i pojačat aktivnost Međunarodne zajednica prema BiH, i očekujem da ce domaće političke snage morat mijenjat svoju politiku i retoriku, prije svega mislim na RS. Ova država je stoljetna, ali je poslije Dejtona u jednom tranzicionom periodu krhka država“, rekao je Lazović i naglasio da temelje BiH treba mijenjati i uskladiti sa evropskim principima i standardima.

 

 

Kako su napravljena dva entiteta Federacija BiH i Republika Srpska, i čiji je to bio dogovor, ispričao je naš sugovornik koji je bio učesnik daytonskih pregovora.

 

 

“Mi smo 1994. godine prihvatili Vašingtonski sporazum. Konstituisana je Federacija na pola države BiH. Tada sam upitao Charlesa Redmana zašto se daje Federacija BiH za pola moje države, šta je sa drugim dijelom države, bojim se da smo stavili potpis na stvaranje ‘Velike Srbije’, kako sam to rekao, nastao je tajac. Rekao sam da je pola BiH pod okuacijom, a mi dajemo naziv FBiH. Redman je rekao ‘ovo je prva faza, a u drugoj fazi će teritorij pod kontrolom Karadžićevih snaga biti uguran u Federaciji BiH, i onda će se čitava država zvati Federacija BiH’. Prvi dan je došlo do svađe u našoj delegaciji. Holbrooke je rekao – imate FBiH i RS. Otkud sad RS? Skupština koju sam ja vodio, nikad nije to razmatrala. Dva dana smo mi se prepirali otkud RS. Alija je malo to smirivao. Holbrooke je rekao da džaba trošimo vrijeme”, ispričao je Lazović.

 

 

 

Ispravljanje krivih Drina

 

 

To je bilo prihvaćeno 8.9.1995. u Ženevi, kaže Lazović i dodaje da je to potpisao Šaćirbej sa Alijom Izetbegovićem.

 

 

“Ja to nisam znao, ne znam da li je Haris znao, i on je bio u delegaciji. Dugo sam tragao ko je prihvatio RS i tek sam saznao iz nastupa Hajrudina Somuna, koji je bio ambasador u Ankari. On je ispričao da je Holbrooke došao iz Beograd nakon razgovora sa Miloševićem, i pod utiskom tih razgovora i zaustavljanjem rata, na Aliju je vršio pritisak do 2-3 ujutru i Alija je rekao Šaćirbeju – nek to ide. I to ‘nek ide’, te posljedice živimo 30 godina”, dodaje naš sugovorinik, te dalje nastavlja se prisjećati događaja iz tog perioda:

 

 

“Armija BiH je oslobađala ogroman teritorij, i došla je pred Banjaluku. Pred ulazak Armije u Banjaluku, došao je Richard Holbrooke i svi važni ljudi, i on je tada rekao Izetbegoviću ‘predsjednik Clinton misli da Banjaluka ne smije pasti’ i odvojio ga da nasamo porazgovaraju. Alija je tad promijenio lik i bio je zabrinut, i sutradan je Armija BiH stala pred Banjalukom. To je bio dogovor da se može krenuti u organizaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ja sam tada bio najmlađi i u finišu razgovora ja sam tražio od Alije, kada se pravila konačna crta, da što vise bošnjackih i hrvatskih sela ostane u RS, a srpskih sela ostane u Federaciji, sa primjerdbom da ćemo na taj način reintregrirati državu. Alija mi je odgovorio: ‘Miro ja znam šta ti misliš i to je dobro, ali ja sam star čovjek i za svog života hoću da učinim svom narodu za ono što mislim da je najbolje, a poslije nas, vi mlađi ispravljate krive Drine’. I evo krive Drine ispravljamo 30 godina“.

 

 

Ipak, naveo je da razumije poziciju Izetbegovića.

 

 

“On je bio državnik, vođa muslimana i Bošnjaka i on je bio razapet. Žao mi je što nije usvojio moju sugestiju, da se u Dejtonski mirovni sporazum ubaci zabrana prodaje nekretnina i kuća 15 godina poslije Dejtona. Za 15 godina splasnule bi neke stvari i odnosi bi se bolje sačuvali”, kazao je Lazović.

 

 

Bez obzira na probleme, Lazović je mišljenja da BiH ima svoju budućnost.

 

 

 

 

(SB)

(131)

MIRO LAZOVIĆ: “Alija Izetbegović mi je rekao – star sam i za života hoću da učinim svom narodu najbolje, a poslije vi ispravljajte krive Drine”

| Bosna i Hercegovina, Slider, Vijesti |
About The Author
-