“Nismo zaboravili, to je u našem DNK”, govori predsjednik Sauli Niinisto pa ukazuje na ankete koje pokazuju da je oko tri četvrtine Finaca spremno boriti se za svoju zemlju, što je daleko najveća brojka u Evropi.
Ako se ostvare najgori strahovi Evrope – da se sukob u Ukrajini proširi na ostale ruske susjede – Finska će biti spremna.
Finska, naime, ima zalihe. Najmanje šest mjeseci svih važnijih goriva i žitarica stoje u strateškim zalihama, dok su farmaceutske kompanije dužne imati zalihe svih uvezenih lijekova za period od tri do 10 mjeseci.
Ima civilnu odbranu. Sve velike zgrade moraju imati vlastita atomska skloništa, a ostatak stanovništva može koristiti podzemna parkirališta, klizališta i bazene koji su spremni za pretvaranje u evakuacijske centre.
I ima borce. Gotovo trećina odrasle populacije ove nordijske zemlje su rezervisti, što znači da Finska može koristiti jednu od najvećih vojski u odnosu na svoju veličinu u Evropi.
“Pripremili smo naše društvo i obučavamo se za ovu situaciju još od Drugog svjetskog rata”, kaže Tytti Tuppurainen, finski ministar evropskih integracija. Nakon osam decenija živeći prvo u sjeni Sovjetskog Saveza, a sada Rusije, opasnost od rata u Evropi nije ih iznenadila.
Ali ono što Finska naziva svojom strategijom ‘sveobuhvatne sigurnosti’, primjer je kako sve zemlje mogu stvoriti rigorozne sisteme za svoje društvo kako bi se zaštitili prije vremena – ne samo od potencijale invazije, već i od prirodnih katastrofa, kibernetičkih napada ili pandemija.
Ne radi se samo o vojnoj spremnosti već o sigurnosti da zakoni i pravila funkcioniraju u vrijeme krize.
Finska je stvorila neformalnu mrežu između elita političkog i poslovnog svijeta te nevladinih organizacija kako bi se pripremila za najgore. Kontinuirano promatra koje su njene glavne slabosti i pokušava ih ispraviti kako bi se stvorilo što je moguće više otp**nosti u sistemu prije nego što se kriza dogodi.
Finska je sa svojom granicom od 1.340 km koju dijeli s Rusijom vrlo izložena napadu i prvi put u svojoj historiji većina Finaca podržava prijavu za članstvo u NATO-u.
Ali zemlja s 5,5 miliona stanovnika također vidi potrebu održavanja i nadogradnje svoje nacionalne strategije.
“S obzirom na naš geostrateški položaj, veliku kopnenu masu i rijetku populaciju, moramo učiniti sve za odbranu zemlje… Redovno treniramo na mnogim nivoima kako bismo bili sigurni da svi znaju što im je činiti – a krajnji rezultat je da ovo društvo možete pretvoriti u krizni režim ako bude potrebno.”
Naslijeđe Zimskog rata
Velik dio spremnosti Finaca proizlazi iz vlastitog rata s Moskvom – u brutalnom Zimskom ratu 1939-1940. uspješno su se odupirali invaziji Sovjetskoj Saveza na njihovoj teritoriju, znatno duže nego što su to Rusi očekivali. 1940. godine je sklopljen Moskovski mirovni sporazum. Finci su morali Rusima prepustiti 9 posto svog teritorija uključujući svoj najkozmopolitskiji grad, Viborg, i jedno od glavnih područja industrije.
Nakon toga, piše Irish Times, Finci su se zavjetovali: Nikad više.
“Nismo zaboravili, to je u našem DNK”, govori predsjednik Sauli Niinisto pa ukazuje na ankete koje pokazuju da je oko tri četvrtine Finaca spremno boriti se za svoju zemlju, što je daleko najveća brojka u Evropi.
Finska ima ratnu snagu od oko 280.000 ljudi te 900.000 obučenih rezervista. Čak i nakon završetka Hladnog rata nastavili su s regrutacijom svih muškaraca koji su završili školovanje, a Helsinki je zadržao jake izdatke za odbranu čak i 1990-ih i 2000-ih kada su drugi smanjivali.
Jarmo Lindberg, bivši načelnik odbrane Finske, kaže da je glavni grad te države Helsinki ‘kao švicarski sir’ s desecima kilometara tunela. “Postoje područja kao u filmu o Jamesu Bondu”, dodaje. “Svi štabovi oružanih snaga smješteni su ispod “30-40 metara granita. Imali smo iskustvo bliske smrti u Drugom svjetskom ratu koje nas je samo ojačalo”, ističe.
Ako bi vojna obavještajna služba otkrila vjerovatni napad, mobilizirale bi se snage i, koliko god je to moguće, civili bi bili evakuirani iz opasnih područja, što je značajna razlika u odnosu na ono što se dogodilo u Ukrajini.
UN je nedavno Finsku proglasio petu godinu zaredom najsretnijom nacijom na svijetu, prenosi N1.
“Trudimo se osigurati da naše društvo bude snažno i da se može nositi s teškim vremenima. Spremnost i pripremljenost duboko su usađene u finske glave”, kaže Niinisto.
(N1)
(0)
