Svi ga smatraju „svojim“, podižu mu spomenike ili to namjeravaju, pa bi se moglo reći da je kralj Tvrtko I. Kotromanić zajedničko bosansko nasljeđe. Motivi su, uobičajeno, različiti….
Tko je i čiji je Tvrtko I. Kotromanić? Na spomeniku koji je u utorak (29.8.) postavljen ispred zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) u Sarajevu, piše: „Bosanski kralj Tvrtko I. Kotromanić 1338-1391”. Gradonačelnica Benjamina Karić kaže da je ispunila obećanje – spomenik jednom od najznačajnijih bosanskih vladara postavljen je na 834-tu godišnjicu potpisivanja Povelje Kulina bana. „Simbolika je važnija od ceremonije“, rekla je gradonačelnica, objašnjavajući da je spomenik postavljen po noći uoči ove godišnjice „kako se ne bi ometali promet i aktivnosti građana“.
„Dostojanstveno i hrabro, na današnji datum, kada obilježavamo 834 godine Povelje bana Kulina, jednog od najvažnijih dokumenata bosanske državnosti i diplomacije, ovaj spomenik poklon je Grada Sarajeva građanima i građankama Sarajeva i BiH”, poručila je Karić.
I Banja Luka želi spomenik Tvrtka I Kotromanića
Sudeći po reakcijama gradonačelnika Draška Stanivukovića, Banja Luka se ljuti zbog „nepravde koju je načinilo Sarajevo“. U objavi na društvenim mrežama Draško Stanivuković kaže da je gradonačelnica Sarajeva „prisvojila srednjovjekovnog srpskog vladara Tvrtka I. Kotromanića“. Time je, kaže Draško Stanivuković, počinjeno grubo prekrajanje povijesti. „Tvrtko I. Kotromanić je bio kršćanski vladar, službenom titulom kralj Srba Bosne, Primorja i Zapadnih strana, krunisan po obredu Nemanjića u manastiru Mileševa“, kaže banjalučki gradonačelnik.
Kako je objava javna, podložna je kritikama, a korisnici društvenih mreža odmah su primijetili da Draško nije baš najkorektnije naveo titulu bosanskog kralja. Prigovaraju mu zbog izostavljanja veznika između „Srba (i) Bosne”, što mijenja značenje titule. U izvornim dokumentima, kao što je Tvrtkova povelja Dubrovniku iz 1378. godine, veznik se ne izostavlja: „(…)kralj Srbljem i Bosni i Pomorju i Zapadnim stranama(…)”
Ko to tamo smanjuje Tvrtkovu Bosnu?
Uslijedile su i izjave političara pokazujući da je rasprava o Tvrtku I. Kotromaniću i svojevrstan odraz aktualnih političkih prilika u BiH, pri čemu se povijesne činjenice nerijetko ignoriraju ili selektivno plasiraju. Željka Cvijanović (član Predsjedništva BiH) rekla je da nema ništa protiv da se spomenik „srpskog” kralja Tvrtka I. Kotromanića nalazi preko puta njezinog kabineta u Predsjedništvu, ali da se protivi „manipuliranju poviješću”.
Milorad Dodik (predsjednik entiteta Republika Srpska) naglašava Tvrtkovu pripadnost lozi Nemanjića i da je „u skladu s tim ustoličen u manastiru Mileševa”. „Bosna je tada bila dio pojma koji se odnosi na daleko manje područje nego što je danas BiH”, kazao je Dodik.
Šta kažu povjesničari?
„Žalosno da je spomenik bosanskom kralju Tvrtku postao predmet manipulacija”, kaže ugledni bosanskohercegovački povjesničar Husnija Kamberović. On podsjeća da je Tvrtkova Bosna bila veća i stabilnija država od BiH danas, da je Tvrtko bio bosanski kralj, a Bosna feudalna država.
„I posve je neprimjereno učitavati suvremene nacionalne identitete vladarima u 14. stoljeću. To je apsolutno nepovijesni pristup“, kaže Kamberović i dodaje: „Suvremene države ne mogu se poistovjećivati sa srednjovjekovnim”. Sugovornik DW-a zaključuje kako političari u BiH i svojim odnosom prema Tvrtkovom spomeniku pokazuju kako bi „Bosnu najradije vratili u srednji vijek, jer im smetaju moderne države u kojima su svi jednaki pred zakonom”.
Ni srpski, ni hrvatski, nego – bosanski!
Neosp**no je da je Tvrtko I. Kotromanić bio bosanski vladar koji je imao obiteljske veze sa srpskom dinastijom Nemanjića, ali i hrvatskom plemićkom obitelji Šubić. O tome u knjizi „Historija srednjovjekovne bosanske države“ piše jedan od najznačajnijih srpskih povjesničara Sima Ćirković. On navodi da je Tvrtko I Kotromanić bio bosanski ban „posredno vezan za dinastiju Nemanjića”, ali i za hrvatsku obitelj Šubić, po majci Jeleni. „Tvrtko je pripadao bosanskoj banskoj obitelji Kotromanića, za koju je već tada važilo da vlada Bosnom od njenog postojanja”, piše Ćirković.
Oslanjajući se na ove činjenice, čini se suvišna rasprava o bilo kakvoj Tvrtkovoj „pripadnosti“, jer su smjerove njegovog djelovanja – više od etničke i(ili) vjerske pripadnosti, određivali politički motivi karakteristični za vladare srednjeg vijeka a to je širenje vlasti i utjecaja. U povijesti je zapisano da se Tvrtko krunisao kao „kralj Srba i Bosne (…)” jer su srpske zemlje, nakon pada srpskog carstva, ostale bez vladara. To potvrđuje Tvrtkovu pragmatičnost – imao je obiteljske veze s Nemanjićima što je i iskoristio.
U Milima ili Mileševu?
U današnjem „svojatanju” kralja Tvrtka koristi se još jedna nepoznanica iz njegovog života a to je mjesto krunisanja. Dok srpska historiografija insistira na tome da se Tvrtko krunisao u manastiru Mileševa u Raškoj (Sandžak), opsežna arheološka i povijesna istraživanja govore u prilog tezi da je Tvrtko zapravo krunisan u Milima kod Visokog. Jedan od najzaslužnijih istraživača za razvoj ove teze bio je bosanskohercegovački arheolog Pavao Anđelić.
Korisnici društvenih mreža primijetili su još jedan detalj, svojevrstan bosanski paradoks – da su nekadašnji kršćanski, kraljevski simboli „ljiljani”, kao znakovi bosanske državnosti, danas prihvatljiviji Bošnjacima – muslimanima, nego Srbima i Hrvatima – kršćanima. Zato su pitali Draška Stanivukovića – hoće li sa spomenikom Tvrtku u Banja Luci postaviti i kraljev grb s ljiljanima?
Učini li to, banjalučki gradonačelnik bi se mogao suočiti s kaznenom prijavom zbog „izazivanja nacionalne netrpeljivosti ili vrijeđanja na nacionalnoj osnovi”. To je formulacija koju tužilaštva u tom dijelu BiH često koriste prilikom podizanja krivičnih prijava zbog isticanja državne zastave sa štitom i zlatnim ljiljanima pod kojom je Republika BiH primljena u Organizaciju Ujedinjenih naroda.
Spomenik Tvrtku I. Kotromaniću ispred zgrade predsjedništva BiHSpomenik Tvrtku I. Kotromaniću ispred zgrade predsjedništva BiH
Tvrtko – najveća ličnost u povijesti Bosne
Na pitanje s početka ovog teksta tko je i čiji je Tvrtko I. Kotromanić, odgovora i bosanski diplomat Slobodan Šoja. On je na svom Facebook profilu napisao da je kralj Tvrtko I. Kotromanić „najveća ličnost u povijesti Bosne”. „Uspio je tijekom svoje vladavine objediniti cijelu zemlju i kanalizirati narodnu energiju u istom smjeru (…) Osim mudrosti, snage, hrabrosti i vještine, imao je i veliku sreću, jer je bosansko susjedstvo u vrijeme Tvrtkovog vratolomnog uspona preživljavalo teške trenutke koje je on savršeno iskoristio. Zato je Bosna bila čudo tog vremena”, kaže Šoja.
On osuđuje današnje politikante koji utvrđuju „kojem konstitutivnom narodu je Tvrtko pripadao”. „A on je jednostavno pripadao univerzalnim genijalcima koji se rijetko rađaju. Previše je Tvrtko veliki da bi se svrstavao u neke male grupe”, piše Slobodan Šoja.
Zajednička prošlost
Da je besmisleno Tvrtka svrstavati u etničke grupe, mišljenja je i filmski redatelj i direktor Bosanskog kulturnog centra Jasmin Duraković. On za DW kaže da Tvrtko I. Kotromanić, kao velika povijesna ličnost, pripada „zajedničkoj kolektivnoj prošlosti zemlje“. „On je bio faktor spajanja ljudi koji žive u Bosni i na cijelom Balkanu, ali izgleda da je puno onih koji ne žele integracijske društvene priče, nego i dalje insistiraju na ekskluzivnim nacionalnim konceptima“, kaže Duraković.
Stjepan (Stefan) Tvrtko I. Kotromanić već je s 15 godina postao bosanski ban. Povijest će ga pamtiti i po tome što je smirio pobunu domaćeg plemstva, ali i uredio odnose s ugarskim vladarima. Kao bosanski kralj, uveliko je proširio teritorij srednjovjekovne Bosne koja je na vrhuncu svoje moći obuhvaćala mnoge krajeve koji danas pripadaju Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Povjesničari kažu da je za njegove vladavine ostvarena „politička stabilnost“ i „značajan kulturni i duhovni napredak“ što ga čini jednim on najznačajnijih vladara Bosne.
POVEZANI SADRŽAJ – DRAŠKO STANIVUKOVIĆ NE ODUSTAJE: Na spomeniku u Banjoj Luci pisat će da je Tvrtko “kralj Srba Bosne, Primorja i Zapadnih strana
(TBT, DW)
(87)
