bez pitke vode…
Bosna i Hercegovina je od 2002. do 2022. izgubila 33.500 hektara područja pod šumom
Gde god nađeš zgodna mesta, tu drvo posadi!
A drvo je blagodarno pa će da nagradi
nagradiće izobiljem hlada,
ploda svog, nagradiće bilo tebe
bilo brata tvog.
Jovan Jovanović Zmaj
Generacije su se nekada odgajale ovako – “ti gdje god dođeš, drvo posadi.” Brinulo se o prirodi i okolišu, išlo se u akcije pošumljavanja, a Gorani koji su nas okupljali bili su preteča svih ekoloških pokreta u zemljama širom bivše Jugoslavije.
Akcije masovnog pošumljavanja vremenom su prestale, a narodi tih zemalja su kao preko noći zaboravili na ono što su ih učili roditelji i drugovi na radnim akcijama, pa počeli da masovno krče šume, kao da će svijet sutra prestati da postoji i nikome više neće trebati.
3D mapa o šumama BiH
Društvenim mrežama nedavno se oduševljeno dijelila mapa 3D mapa visine i gustine krošnji drveća u Bosni i Hercegovini koju je napravio doktor Miloš Popović.
S jedne strane građani zaljubljeni u nesp**ne ljepote BiH dijelili su mapu, dok su s druge strane reagirali svi oni koji nisu mogli ne opaziti na proputovanjima kroz našu zemlju, kako su naše šume gotovo ogoljele od sječe, uglavnom nelegalne.
O tačnosti mape teško je diskutovati bez novih satelitskih snimaka, no ona je bila povod da na jednom mjestu objedinimo sve lokalitete na kojima se uništava naš najveći potencijal – šuma. Adresa nam je nevladina organizacija “Eko Akcija” koja neumorno skuplja, bilježi i upozorava na svako moguće uništavanje prirode i okoliša u našoj zemlji.
Najveće bezakonje u HNK
“Nema dijela teritorije BiH da nije pogođeno u većoj ili manjoj mjeri nelegalnom sječom šume. Najveće bezakonje vlada u Hercegovačko-neretvanskom kantonu gdje uopšte nema zakona o šumama i gdje je sva sječa drveta praktično nezakonita”, naveo je za “Slobodnu Bosnu” predsjednik ovog Udruženja Anes Podić.
Prema Podićevim riječima, Bosna i Hercegovina je do sada uspjela da zaštiti tek oko 3,5 posto teritorije i po tom parametru smo među najgorim zemljama svijeta.
“Nažalost, većina od postojećih zaštićenih područja, zaštićena je samo na papiru. Najdrastičniji primjeri su su Spomenik prirode ‘Prokoško jezero’ u Federaciji BiH i Park prirode ‘Trebević’ u Republici Srpskoj, gdje zakonska zaštita ni na koji način nije zaustavila devastaciju prirode”, navodi Podić za “SB”.
Udruženje kojim rukovodi redovno prijavljuje nelegalnu sječu šume, te upoznaju građane na portalu i društvenim mrežama kako se uništava zajedničko bogatstvo, no njihove prijave su tek kap u moru potreba, jer u BiH se godišnje bespravno posiječe preko dva miliona m3 drveta.
Moćni lobiji ne daju uvođenje Zakona o šumama FBiH
“Kad je u pitanju zaštita naših šuma veliki problem u Federaciji BiH predstavlja nepostojanje Zakona o šumama Federacije BiH, kojeg je 2009. godine godine ukinuo Ustavni sud FBiH. Za proteklih 15 godina razne postave vlada i Parlamenta Federacije nisu uspjele da usvoje novi zakon. Moćni lobiji uspješno osujete svaki pokušaj donošenja novog zakona. Nakon toga su svi kantoni, osim HNK, donijeli vlastite zakone o šumama”, navodi Podić za “SB”.
Iako su entitetskim krivičnim zakonima predviđene zatvorske kazne za krađu drveta u trajanju i do deset godina, u zatvorima završava samo sirotinja. Sjetimo se samo slučaja muškarca iz Bužima, oca šestero djece, koji je zbog dva i pol metra drva završio u zatvoru.
“Nažalost, naš zakonski okvir u ovoj oblasti je takav da su prekršajne kazne simbolične, kad i ako budu izrečene, simbolične”, pojašnjava Podić.
No, na primjeru iz Bužima vidimo da one i nisu simbolične za sve.
Sarajevo bi moglo ostati bez pitke vode
Udruženje “Eko akcija” i ranije je upozoravalo na masovno krčenje šuma na Bjelašnici i Igmanu.
“Najdrastičniji primjer se vjerovatno desio na Bjelašnici gdje su Opština Trnovo i njen načelnik, kako bi izgradili sportske terene, hotel i apartmane, omogućili bespravnu sječu šume na 3,5 hektara i na kraju bili kažnjeni sa 7000 KM.
Gradnja na Igmanu i Bjelašnici odavno nije razvoj, već organizovani kriminal. Posljedica gradnje na Bjelašnici i Igmanu će biti trajno uništavanje izvorišta pitke vode kojom se snabdijeva Sarajevo”, navodi Podić te dodaje da umjesto da potpuno sječa šume, bespravna gradnja na Bjelašnici i Igmanu bude oštro sankcionisana krivičnim prijavama i nalozima inspekcije za obustavljanje radova i vraćanje terena u prethodno stanje, kantonalna inspekcija ovim blagim kaznama – prekršajnim prijavama praktično nagrađuje počinioce.
“Njihova dobit na ovom poslu će daleko nadmašiti smiješne novčane kazne”, navodi Podić pojašnjavajući kako ovakav rad inspekcije Kantona Sarajevo podržava i pozicija i opozicija jer je i jednima i drugima daleko važnija zarada građevinskog lobija od zaštite dragocjenih šuma i očuvanja pitke vode za stanovnike Sarajeva.
“U maju 2022. naše udruženje je podnijelo amandman na Nacrt Zakona o izmjenama zakona o šumama Kantona Sarajevo da se kazne za prekršaje poput ovoga koji se desio na Bjelašnici, usklade sa odredbama Zakona o prekršajima Federacije BiH, čime bi maksimalna kazna za ovakve prekršaje bila uvećana deset puta. Međutim, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo je odbilo da poveća kazne u Zakonu za prekršioce sa obrazloženjem da ‘prijedlog za povećanje raspona novčanih kazni (minimuma i maksimuma) smatraju neadekvatnim i neprimjerenim za predmetne prekršaje'”, pojasnio je Podić.
BiH još uvijek nije nabavila kanadere
Prema podacima Global Forest Watcha, internet-aplikacije otvorenog koda za praćenje globalnih šuma u skoro realnom vremenu, Bosna i Hercegovina je od 2002. do 2022. izgubila 33.500 hektara područja pod šumom, čime je površina
pod šumom smanjena za 1,3 posto, navodi Podić.
“Ogromna šteta nastaje i kao posljedica šumskih požara. Prema podacima Evropskog informacionog sistema za šumske požare za period od 2007. do 2019. godine, u BiH je u 709 šumskih požara izgorjelo 349.697 hektara šuma i šumskih goleti,
većinom livada sa brojnim endemskim biljkama, odnosno 6,83 posto teritorije BiH”, navodi Podić te dodaje da su u BiH šumske požare do sada gasili slabo opremljeni i malobrojni vatrogasci, lokalno stanovništvo i dobrovoljci, uz povremenu pomoć skromnu pomoć helikoptera Oružanih snaga BiH i Helikopterskog servisa RS.
“Ponekad bi se uspjela izmoliti pomoć u vidu kanadera iz susjedne Hrvatske”, navodi Podić te podsjeća da kada se, nakon godina odsustva bilo kakve akcije i niza katastrofalnih požara u kojima je opustošeno na hiljade hektara vrijednih šuma,
konačno u budžetu Federacije BiH pojavio iznos za nabavku letjelica za gašenje požara, nova koalicija u parlamentu je tu stavku potpuno prekrižila i novac uglavnom preusmjerila na građevinske projekte.
“Najveći dio novca je preusmjeren u finansiranje građevinske rupe bez dna i računa – izgradnju tunela Hranjen”, navodi Podić za “SB”.
Konvencije potpisujemo, a ne primjenjujemo
Bosna i Hercegovina potpisnica je i nekoliko međunarodnih konvencija i protokola iz oblasti zaštite okoliša, koje smo ratificirali, ali ne i primijenili.
“BiH spremno potpisuje razne međunarodne konvencije koje onda redovno ne implementira. Potpisali smo tako i Konvenciju UN-a o biološkoj raznolikosti kojom smo, između ostalog, bili obavezani da zaštitimo 17 posto teritorije”, navodi Podić.
(S. Hodžić)
(SB)
(29)
