mir u Bosni i Hercegovini!
Nizozemski portal Nederlandse Omroep Stichting (NOS) piše o krizi u Bosni i Hercegovini, u članku “Mir u Bosni u pitanju: Srpski vođa se bori da preživi”. koji potpisuje David Jan Goodfrid.
“Ponovo se diže temperatura u Bosni i Hercegovini. Više od četvrt stoljeća od zaključivanja Daytonskog sporazuma kojim je okončan krvavi rat u Bosni i Hercegovini”, piše NOS, te dodaje da međunacionalne tenzije nisu bile nikad više od rata.
“Naročito među Bošnjacima prisutni su strahovi o novom ratu. Nenajavljena vježba jedinica srpske policije prošlog vikenda podsjetila je mnoge na traumatični rat u Bosni od 1992. do 1995. godine”, kaže se u članku.
Jedinice policije RS vježbale su u istom području odakle su snage bosanskih Srba granatirale Sarajevo tokom višegodišnje opsade, u kojoj je ubijeno oko 12.000 civila.
“Zemlja ima tri ‘konstitutivna’ naroda: Bošnjake (muslimane, 50% stanovništva), Srbe (pravoslavce, 30%) i Hrvate (katolike, 15%). Podijeljena je na dva ‘entiteta’ koja su uglavnom autonomna: Federacija BiH i RS“, navodi autor.
Dodaje kako je Daytonskim sporazumom uspostavljen Ured visokog predstavnika da bi se spriječila neprestana svađa između dva entiteta, te da OHR može proglašavati zakone i smjenjivati javne zvaničnike, bez kontrole i mogućnosti žalbe.
“Prema Miloradu Dodiku, neupitnom višegodišnjem vođi RS-a, OHR postoji da bi držao RS pod kontrolom. Bezbroj puta Dodik je tražio ukidanje ove institucije. Novi visoki predstavnik Nijemac Christian Schmidt kazao je, u svom prvom obraćanju u avgustu, da za razliku od svog prethodnika Inzka neće oklijevati da koristi bonske ovlasti. Dodik je kazao da za njega visoki predstavnik ne postoji“, navodi se u članku.
Autor dalje navodi da nije samo rasprava o OHR-u ona koja potkopava državu BiH, već i činjenica da zastupnici bosanskih Srba vrše bojkot državnih institucija, nakon Inzkove odluke da kriminalizira poricanje genocida.
“Dodik koji lično negira genocid kazao je da je Inzkova oduka ‘ekser u kovčeg Bosne i Hercegovine’. Još u februaru 2020. on je postavio bombu pod pravni sistem države. Ustavni sud je tada odlučio da poljoprivredno zemljište koje je pripadalo Jugoslaviji sada pripada državi, a ne kako je Dodik tražio Republici Srpskoj. U to vrijeme, bosanski Srbi su se također povukli iz institucija”, kaže autor.
Dodaje da Dodik uistinu nije jedini populistički lider usijane glave, postoje slični i na drugim stranama, ali “velika razlika je u tome njihove akcije ne dovode u opasnost opstanak države”.
Postavljajući pitanje dokle će ići Dodik, NOS zaključuje da iako nije najvjerovatnije da će strane uzeti o*****e u ruke, “takva mogućnost nije isključena”.
“Mnogo će ovisiti o tome koliko daleko je Dodik spreman ići kako bi konačno imao svoje vlastito kraljevstvo na raspolaganju”, kaže autor, dodajući da je ključno i kako će druga dva naroda reagirati.
“Pitanje je i kako će Christian Schmidt pozicionirati sebe kao visokog predstavnika i kakvu podršku ili protivljenje će imati od međunarodnih aktera, poput EU s jedne strane, i Rusije, s druge. Ali da će BiH nastaviti da funkcioniše kao u proteklih 26 godina, sa svim sporenjima i blokadama, čini se malo vjerovatno”, zaključuje se u članku. (Priredio: S. B.)
(0)
