“Neophodno je izvršiti reformu izbornog zakona. Potrebno je da svi sjednu za jedan stol, zajedno sa civilnim društvom i opozicijom. Treba da se računa svaki pojedinačni glas, po principu jedan čovjek – jedan glas. Izbori, također, moraju biti transparentni i slobodni”, rekao je njemački ministar Michael Roth.
Drugi i posljednji dan svoje posjete BiH njemački ministar Michael Roth iskoristio je za razgovor sa novinarima u Sarajevu. Razgovor je održan u rezidenciji njemačke ambasade u Sarajevu, a ministar Roth se dotakao svih aktuelnih pitanja i problema u našoj zemlji.
Roth je jasno upozorio da je na sceni prijetnja stabilnosti Bosne i Hercegovine.
“Situacija u BiH je ozbiljna. Radi se o prijetnji stabilnosti države. Stiče se utisak da se za 26 godina mira malo šta promijenilo u BiH. Želio bih da vidim Bosnu i Hercegovinu u kojoj nije bitna etnička i vjerska pripadnost. Potrebno je da se etničke podjele prevaziđu”, rekao je Roth okupljenim novinarima.
Komentarišući prisutne blokade u državi, njemački ministar je otvoreno rekao kako to Evropska unija i Njemačka neće gledati skrštenih ruku.
“Destruktivna politika secesije i blokada je neprihvatljiva. Ko to čini on čini grijeh prema budućnosti ove zemlje i to Evropska unija i Njemačka neće gledati skrštenih ruku. To sam dao do znanja u svojim razgovorima sa političarima tokom mog boravka u Sarajevu. Ovo se mora prekinuti. Evropska unija ima sve opcije na raspolaganju, a tu su i sankcije. Ovdje se ne radi samo o Dodiku. Stekao sam utisak da su mnogi zadovoljni statusom quo, koji im osigurava moć i utjecaj. Potrebni su nam hrabri političari koji će ojačati institucije. Potreban nam je funkcionalan parlament, vlada i vrh države”, naglasio je Roth.
O aktuelnim pregovorima za reformu izbornog zakona u našoj zemlji, Roth poziva na širi pregovarački okvir.
“Neophodno je izvršiti reformu izbornog zakona. Potrebno je da svi sjednu za jedan stol, zajedno sa civilnim društvom i opozicijom. Treba da se računa svaki pojedinačni glas, po principu jedan čovjek – jedan glas. Izbori, također, moraju biti transparentni i slobodni.”
Komentarisao je i odlaske člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika u Moskvu, te proteste protiv imenovanja novog visokog predstavnika Christiana Schmidta.
“Poznato mi je da neki političari rado idu u Moskvu. Ipak, mlade ljude više privlači EU, nego Rusija. Imam utisak da nam je visoki predstavnik još uvijek potreban i potrebno je da visokog predstavnika svi podržavaju svim snagama. “
Na direktno pitanje da li će Njemačka poslati vojsku u BiH, Roth je odgovorio:
“Bosni i Hercegovini nisu potrebne dodatne strane trupe.”
Komentarisao je i pozive za sankcionisanje političara koji prijete ustavno-pravnom poretku Bosne i Hercegovine.
“Sankcije su jedna od opcija. Ne radi se o tome da se sankcioniše samo jedna osoba, već sistem. Ne trebaju građani da plate cijenu sankcija već oni koji su odgovorni za bojkot države. Sankcije mogu na primjer značiti zamrzavanje imovine. Niko ne bi trebao da pravi tu grešku i da misli kako EU neće posegnuti za sankcijama. Zato će biti potrebna saglasnost unutar EU. To nije uvijek jednostavno, ali ti instrumenti u EU postoje i redovito se koriste.”
Na pitanje novinara “Slobodne Bosne” kako Njemačka gleda na žestok otpor zakonu o zabrani negiranja genocida i kako može pomoći Bosni i Hercegovini da prevaziđe tu ideološku pat-poziciju s obzirom da u Njemačkoj već postoji zakon o zabrani negiranja holokausta, Roth odgovara kako je to neophodno da se svi suoče sa onim što se desilo.
“Pitanje genocida i ratnih zločina tretiram sa nekom vrstom suzdržanosti jer moramo priznati da se i Njemačka nakon Drugog svjetskog rata, holokausta nakon strašnog nacional-socijalizma, nije željela dovoljno intenzivno baviti ovim pitanjem. I za nas je to bio veoma bolan proces koji ni dan danas nije okončan. Kad samo pomislim na to koliko malo znamo o masakrima koje je činio Wehrmacht u Italiji, Grčkoj… Ali, pomirenje je apsolutno neophodno. Nakon 26 godina mnogi zločinci su još živi. I mnoge žrtve su još žive. One imaju pravo da priznamo njihovu patnju”, rekao je Roth i dodao:
“Ja vam želim da kažem da svake godine na godišnjicu masakra u Srebrenici zapalim svijeću. Neophodno je da država pošalje jasan signal da je glorificiranje ratnih zločina i negiranje genocida neprihvatljivo. To smo dužni žrtvama. A svi smo mi svjesni toga, historija nikada nije crna ili bijela, da imamo samo dobre i samo loše. Ali, neophodno je razgovarati. Potrebno je da svi razgovaraju međusobno i da se pozabavimo sa onim što se desilo.”
(SB)
(2)
