Biljke CRISPR otkrivaju složene rizike uređivanja genoma, izvještava Testbiotech.
Genetski modificirana (GMO) pšenica s navodno smanjenom koncentracijom akrilamida nakon pečenja bit će testirana na poljskim pokusima u Velikoj Britaniji.
Tamošnji su znanstvenici uspješno koristili CRISPR/Cas za blokiranje funkcije gena uključene u proizvodnju aminokiseline asparagin, koja je važna za koncentraciju akrilamida nakon pečenja.
Međutim, kako je izvijestio Testbiotech, asparagin je također uključen u klijanje sjemena, rast biljaka, njihove reakcije na stres i obranu od bolesti. Kako pokazuju znanstvene publikacije, rizici su složeni i potrebno ih je detaljno procijeniti.
Terenske pokuse organizira Rothamsted Research. Koristeći CRISPR/Cas, njihovi su znanstvenici uspjeli smanjiti koncentraciju slobodnog asparagina dostupnog u zrnu do 90 posto. To su učinili izbacivši nekoliko kopija (alela) gena (TaASN2-Gen).
Međutim, utvrđeno je da su neke linije ove pšenice CRISPR gotovo izgubile sposobnost klijanja. Znanstvenici stoga planiraju uzgojiti i verziju pšenice u pokusima u kojima je izbačeno manje kopija gena.
Radi usporedbe, također planiraju uzgoj konvencionalno uzgojene pšenice koja pokazuje neke genetske promjene (mutacije). Uzorak genetskih promjena u ovoj pšenici vrlo se razlikuje od genotipa pšenice CRISPR, a sadržaj asparagina je smanjen u manjoj mjeri.
Biljke s genetskim inženjeringom također pokazuju neke nenamjerne karakteristike budući da je koncentracija nekoliko aminokiselina nenamjerno promijenjena. Nadalje, koncentracija asparagina u biljkama GMO značajno varira.
Stoga je, kaže Testbiotech, potrebno više istraživanja kako bi se utvrdilo jesu li uzrokovani dodatni neželjeni učinci u metabolizmu biljaka. To bi trebalo uključivati uzimanje u obzir svih koraka procesa genetskog inženjeringa.
Prvi korak sastojao se od uvođenja DNA za škare za gen i dodatnog gena za otp**nost na herbicide u genom biljke. To je učinjeno pomoću takozvanog genskog topa (biolistička metoda). Ova se metoda koristi u “starom GMO-u” i poznato je da često uzrokuje nenamjerne promjene u genomu.
Dodatno umetnuti geni namjeravaju se ukloniti iz biljaka daljnjim uzgojem. Ipak, čak i ako je to uspješno, genom ipak treba pregledati radi daljnjih nenamjernih genetskih promjena uzrokovanih genskim topom.
Genske škare također uzrokuju neželjene učinke povezane s rizicima po zdravlje i okoliš, poput umetanja dodatne DNK u ciljano područje genoma i proizvodnje pogrešnih proteina.
Nedavna publikacija detaljno opisuje te učinke na cilj. Međutim, do sada nisu istražene promjene na drugim mjestima genoma (izvan cilja) koje mogu biti uzrokovane nedostatkom preciznosti škara za gen.
Trebalo bi pregledati cijeli genom biljaka kako bi se identificirali svi ti neželjeni učinci. Međutim, ovo je složen pothvat zbog ogromne veličine genoma pšenice. Stoga Rothamsted Research ni na koji način ne može biti siguran da pšenica CRISPR samo nasljeđuje predviđene genetske promjene.
Osim toga, nije poznato kako će pšenica reagirati na stres okoliša, kako će djelovati s ekosustavima ili može li biti sigurna za potrošnju i okoliš.
Testbiotech zaključuje da ova GMO pšenica jasno pokazuje koliko procjena specifičnih rizika može biti uzrokovana procesima novog GMO-a.
Bez detaljnog pregleda ne može se donijeti zaključak o sigurnosti biljaka. Ipak, suprotno svim nalazima, industrija traži da se biljke GMO izuzmu iz detaljne procjene rizika sve dok se ne naslijede dodatni geni.
(Logicno.com)
(12)
