Eskalirajući napadi na američke trupe i komercijalne brodove te incidenti koji često uključuju Iran i njegove pristalice izazivaju novu zabrinutost da bi se izraelski rat u Gazi mogao proširiti u regionalni požar s teškim političkim i ekonomskim posljedicama, piše CNN u analizi.
S američkim vojnim osobljem koje je sve više na opasnoj liniji paljbe i s mornaričkim sredstvima SAD i saveznika u stanju pripravnosti nakon višestrukih napada dronovima, situacija koja se pogoršava dovodi do napetog blagdanskog razdoblja za Bijelu kuću.
Rastuća mogućnost američkih smrtnih slučajeva u borbi i pogoršanje sigurnosne situacije od Indijskog oceana do Crvenog mora i proteže se kroz Irak, Siriju, Libanon i Izrael predstavlja neželjenu novu vanjsku krizu s osvitom godine ponovnog izbora predsjednika Joea Bidena. I postaje Petrijeva zdjelica za novi geopolitički trend – beskrajna testiranja američke volje i vjerodostojnosti od strane njezinih protivnika i njihovih opunomoćenika.
Upozorenja Izraela da će njegov rat protiv Hamasa u Gazi trajati mjesecima, unatoč pritisku SAD da se smanji intenzitet sukoba, prijete povećati šanse da bi rat mogao izmaći kontroli i još više uvući SAD.
Nalet opasnih eskalacija
Početna tjeskoba da bi mogao izbiti regionalni rat nakon što je Hamasov napad na Izrael 7. oktobra ubio 1200 ljudi, a Izrael pokrenuo svoj napad na Gazu, nije se odmah materijalizirala čak ni usred ograničenih razmjena između Izraela i Hezbollahovih snaga u Libanonu na jednoj od najopasnijih fronti u Područje.
No čini se da tempo napada i eskalacija posljednjih dana dobiva svoj smrtonosni zamah, potičući strahove od daljnjeg porasta napetosti.
Biden je u ponedjeljak naredio zračne napade na objekte koje koriste borci proiranske milicije Kataib Hezbollah u Iraku koje je SAD optužio da su koristili bespilotnu letjelicu za napad na zračnu bazu u Erbilu, pri čemu je teško povrijeđen jedan američki pripadnik. Bio je to posljednji napad iranskih proxy skupina na američke snage u Siriji ili Iraku koje su angažirane u protuterorističkim operacijama.
Američke snage presrele su u utorak baraž bespilotnih letjelica i projektila iznad Crvenog mora koje su ispalili Houthi pobunjenici – skupina koju podržava Iran u Jemenu – priopćilo je Središnje zapovjedništvo SAD-a. SAD je ranije rekao da je iranska obavještajna služba bila aktivna u pomaganju planiranja napada na komercijalne brodove, što je potaknulo neke teretne linije da preusmjere svoja plovila oko Afrike umjesto na ekonomičniji prolaz kroz Sueski kanal, što je izazvalo strahove za globalni lanac opskrbe. Iran je više puta negirao umiješanost.
Zemljopisni otisak nestabilnosti sada se proteže prema Indiji nakon što je iranski napadački dron pogodio tanker s kemikalijama koji je plovio u Indijskom oceanu u subotu, 200 nautičkih milja od indijske obale, rekao je Pentagon. Iran je više puta zanijekao umiješanost.
Iran i nekoliko njegovih opunomoćenika optužili su Izrael za atentat na višeg komandanta Korpusa čuvara islamske revolucije u zračnom napadu u predgrađu sirijske prijestolnice Damaska. Izrael je odbio komentirati te tvrdnje, ali je IRGC zaprijetio osvetom za ubojstvo Seyyeda Razi Mousavija, rekavši da će “izraelski režim nedvojbeno platiti cijenu za ovaj zločin”.
Posljedice pogoršanja sigurnosne situacije
Bujica novih incidenata naglašava potencijal opasne eskalacije rata, otkriva u kojoj su mjeri američke snage izravno izložene i pomaže objasniti sve hitnije molbe Washingtona da Izrael smanji rat u Gazi.
Budući incidenti u kojima bi američki vojnici poginuli ili pomorska imovina bila ozbiljno oštećena ne bi ostavili Washingtonu mnogo izbora osim da bude uvučen dublje natrag na Bliski istok nakon što su se zadnja tri predsjednika pokušala odvojiti od regije.
Christopher O’Leary, bivši direktor za oporavak talaca za vladu SAD, rekao je u utorak za “CNN News Central” da iako se regionalna situacija do sada nije približila najgorem mogućem scenariju, potencijal za pogoršanje je uvijek prisutan.
“Rat Izraela i Hamasa dio je većeg plana iz osovine otpora, strategije pod kontrolom Irana za dobivanje regionalnog utjecaja i moći putem skupina, surogat skupina poput Hamasa, poput Palestinskog islamskog džihada, Hezbollaha, Kataib Hezbollaha i Hutija ”, rekao je O'Leary.
“Dakle, iako je bilo stalnih napada, oni su bili odmjereni, do određene tačke, uključujući napade Hutija na brodovima na Crvenom moru. Ali ovo su upozorenja koja bi mogla doći. Ako Iran stvarno skine rukavice i svom snagom oslobodi surogat snage, imamo pravi regionalni problem, da, protiv američkih trupa stacioniranih u Iraku i Siriji.”
Situacija za američke trupe u Iraku i Siriji posebno je opasna jer su nadomak militantnih skupina koje su lojalne Iranu. Republikanci su dugo optuživali Bidena da ne poduzima dovoljno koraka da odvrati takve protivnike, ali administracija se potrudila izbjeći eskalaciju teškog trenutka u veći rat. Granica između proporcionalnog odgovora i učinkovitog odvraćanja postaje sve tanja. Napad na zračnu bazu postavlja pitanja o tome kako je instalacija bila toliko osjetljiva na proboj drona. A dublje pitanje sada je jesu li najnoviji američki zračni napadi – koje je Irak raznio kao neprijateljski čin – učinili bilo što da odvrate buduće napade.
“Tvrdio bih da se ovdje igramo zajebancije, da moramo krenuti za ovim formacijama trupa i vodstvom”, Ret. Bojnik američke vojske Mike Lyons izjavio je u utorak za CNN. “Ne mislim da je naše odvraćanje bilo nešto što je omogućilo Irancima da prepoznaju da smo ozbiljni u vezi s ovim.”
Ekonomski kao i vojni odjeci
Prošireni sukob mogao bi imati bolne ekonomske posljedice s obzirom na kritičnu važnost Crvenog mora za rute globalnog lanca opskrbe energijom i robom. Vodeni put na svojim istočnim stranama graniči s Jemenom i Saudijskom Arabijom, a na zapadu s Eritrejom, Sudanom i Egiptom. Ulijeva se u Sueski kanal na Sinajskom poluotoku, koji pripada Egiptu i graniči s Izraelom. Potencijal za poremećaj u kanalu, koji nudi najkraći pomorski put između Evrope i Azije, otkriven je kada je brod zapeo po cijeloj njegovoj širini 2021., što je izazvalo globalne odjeke. S obzirom na prijetnju njihovim plovilima i posadama od bespilotnih letjelica i projektila, nekoliko brodskih tvrtki naredilo je svojim kapetanima da krenu skupljom i dugotrajnijom rutom oko Afrike. Potencijalni gospodarski poremećaj potaknuo je Sjedinjene Države da osnuju međunarodnu koaliciju za zaštitu trgovačkih brodova od napada Hutija. Sjedinjene Države su prije Božića rekle da su se države, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Bahrein, Kanadu, Francusku, Italiju, Nizozemsku, Norvešku i Sejšele, prijavile.
Hutiji su pokrenuli najmanje 100 napada na 12 različitih komercijalnih i trgovačkih brodova u Crvenom moru tijekom prošlog mjeseca, u “vrlo značajnom opsegu napada” kakav nije viđen u najmanje “dvije generacije”, rekao je prošle sedmice visoki dužnosnik američke vojske.
Mogućnost vojne akcije na Bliskom istoku posljednja je stvar s kojom bi se Biden – koji je već duboko uložio u pokušaj spašavanja Ukrajine od ruskog napada – nadao da će se baviti na početku 2024. Bilo kakav dojam da se predsjednik bori da uspostavi autoritet u svijetu za koji se ponekad čini da izmiče kontroli mogao bi biti politički štetan u vrijeme kada Bidena muči ocjena odobravanja manja od 40% — opasno područje za zapovjednika načelnik koji traži reizbor. Percepcije da Biden ne uspijeva snažno odgovoriti na izazove američkih protivnika mogle bi u međuvremenu utjecati na zabrinutost javnosti da u 81. godini života nije dorastao zahtjevima drugog mandata – što je narativ koji republikanci nastoje učvrstiti u glavama glasača.
Bivši predsjednik Donald Trump, koji je u svom prvom mandatu vladao razdobljem haosa i podjela u zemlji i inozemstvu i udaljio SAD od njegovih saveznika, unatoč tome pokušava stvoriti sliku globalnog nereda i nepoštivanja Sjedinjenih Država kao 77. -godišnjak plasira svoju viziju snažnog vodstva. Dakle, Biden ima malo političkog manevarskog prostora protiv republikanskog favorita ako se situacija iznenada pogorša.
Ova slaba politička stvarnost bila je pozadina novih konzultacija između izraelske vlade i Bidenove administracije u utorak. To se dogodilo nakon što su u Gazi izbile intenzivne borbe između izraelskih trupa i snaga Hamasa nakon višednevnih poziva SAD-a na manje intenzivnu fazu sukoba. Ron Dermer, jedan od najvećih ljudi od povjerenja premijera Benjamina Netanyahua, sastao se s dužnosnicima u Bijeloj kući i State Departmentu. Netanyahu je ranije posjetio trupe u Gazi i izjavio da je pred njima “duga borba”. Izraelski ministar obrane Yoav Gallant u međuvremenu je izjavio da je njegova zemlja u “ratu s više arena, da smo napadnuti iz sedam različitih sektora”, rekao je, misleći na Gazu, Libanon, Siriju, Zapadnu obalu, Irak, Jemen i Iran.
To je scenarij koji SAD, a posebno Biden, ne mogu dopustiti da postane dugoročna stvarnost.
(Raport)
(312)
