PITANJE IZBORNOG ZAKONA: Schmidtove nametnute odluke objavljene u Službenim novinama BiH

Schmidtove odluke su u Službenim novinama objavljene 5. oktobra, što znači da su prabno obavezujuće.

 

 

I u njima je obrazloženo zašto su one donesene i kakvo je njihovo pravno dejstvo.

 

 

U Službenim novinama Bosne i Hercegovine su objavljene izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a koje je na dan održavanja Općih izbora, 2. oktobra, nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

 

 

Schmidtove odluke su u Službenim novinama objavljene 5. oktobra, što znači da su prabno obavezujuće. I u njima je obrazloženo zašto su one donesene i kakvo je njihovo pravno dejstvo.

 

 

Podsjećamo, izmjene Izbornog zakona i entitetskog ustava su nametnute vrlo kratko nakon zatvaranja biračkih mjesta, što je mnoge iznenadilo. Očekivalo se da će Schmidt intervenisati, ali ne da će se to desiti na dan održavanja izbora.

 

 

Izmjene će se primijeniti prilikom primjene rezultata posljednjih Općih izbora. Iz Centralne izborne komisije (CIK) su poručili da još ne znaju kako će to učiniti te da im najveći problem predstavlja kako delegirati Dom naroda Parlamenta FBiH.

 

 

Kakvu je odluku donio visoki predstavnik

 

 

Podsjećamo, visoki predstavnik je odlučio da Dom naroda Parlamenta FBiH ima 80 delegata, po 23 u svakom klubu naroda i 11 u klubu Ostalih.

 

 

Ranije je bilo 58 delegata, po 17 u klubovima konstitutivnih naroda te sedam u klubu Ostalih. Nametnuo je i djelomične izmjene Ustava FBiH kako bi se izmjene Izbornog zakona mogle implementirati.

 

 

Schmidtov navodno prvobitni prijedlog, iz jula ova godine, bio je da se uvede cenzus u svakom kantonu od tri posto pri izboru delegata u Parlamentu FBiH izazvao je veliko nezadovoljstvo među strankama sa sjedištem u Sarajevu, dok su ovaj prijedlog podržale stranke s hrvatskim predznakom.

 

 

Zbog toga su ispred Ureda visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu održani protesti onih kojima je taj prijedlog neprihvatljiv, a za koji smatraju da se njime produbljuju etničke podjele.

 

 

Navodni prvobitni prijedlog visokog predstavnika bio je prihvatljiv strankama s hrvatskim predznakom, jer su smatrale da će se time riješiti ono što zovu “legitimno predstavljanje naroda”.

 

 

Nakon što su održani protesti, Schmidt je poručio da će dati domaćim političarima da još jednom pokušaju postići dogovor o izmjenama Izbornog zakona, ali da ako se to ne desi kroz nekoliko sedmica, da postoji mogućnost da će on te izmjene nametnuti.

 

 

U međuvremenu je nametnuo samo tehničke izmjene Izbornog zakona, za koje je naveo da će njima izborni proces učiniti transparentnijim.

 

 

Posljednju odluku visokog predstavnika podržale su Sjedinjene Američke Države, dok su iz Evropske unije poručili da je riječ isključivo o Schmidtovoj odluci.

 

 

U Bosni i Hercegovini su pojedini djelomično zadovoljni ovim odlukom, a to su prije svega stranke s hrvatskim predznakom, dok su drugi mišljenja da se njome pogodovalo strankama s hrvatskim predznakom.

 

 

Nezadovoljni su i pojedini europarlamentarci, prvenstveno oni iz ljevičarskih i liberalnih stranaka.

 

(Klix.ba)

(169)

PITANJE IZBORNOG ZAKONA: Schmidtove nametnute odluke objavljene u Službenim novinama BiH

| Bosna i Hercegovina, Skandal, Slider, Vijesti |
About The Author
-