Podatak koji sve govori o Komšićevoj pobjedi: U gradu sa 6,5 posto Hrvata, dobio 27 posto glasova!

Glavni dobitak za Hrvate na bosansko-hercegovačkim izborima su ustavne promjene…

 

 

Piše: Željko Trkanjec

 

Željko Komšić je pobijedio na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Kao i prije četiri godine, glasovima iz bošnjačkog korpusa.

 

Borjana Krišto, kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora (HNS), grupacije hrvatskih stranaka koju predvodi HDZ BiH, ostvarila je velik uspjeh osvojivši 46,39% glasova, dok je Komšić došao do 53,61% na 85% prebrojanih listića. Gospođa Krišto je tako sakupila sve glasove koje su prije četiri godine odnijela četiri hrvatska kandidata.

 

Potvrdu da je Komšić izabran glasovima bošnjačkog biračkog tijela donosi pogled u rezultate na mrežnim stranicama Izbornog povjerenstva BiH. U Zavidovićima, gdje prema popisu iz 2013. godine živi 6,5% Hrvata, Komšić je osvojio 27% glasova.

 

“Komšić nije kandidat kojega je ikada podržao hrvatski narod, nikada nije došao u većinski hrvatske općine, njegova politika ne odgovara cilju koji provodi”, rekao je čelnik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović.

 

 

Radikalizacija scene

 

Gordan Grlić Radman, hrvatski ministar vanjskih poslova, izjavio je da je Komšić “dobio nekoliko desetaka tisuća glasova zahvaljujući” retorici predsjednika Zorana Milanovića koji je svojim djelovanjem “naštetio određenim procesima koji su se u konačnici mogli i bolje završiti”. Milanović je “zbunjivao visokog predstavnika, ali i sve aktere u BiH” i svojim je izjavama vjerojatno pridonio “radikalizaciji političke scene” u susjednoj državi.

 

Budući da do zaključenja ovog izdanja nisu objavljeni rezultati za Parlament Federacije BiH niti za kantonalne skupštine, zaključak o uspjehu liste HNS-a donosimo na temelju rezultata za Parlamentarnu skupštinu BiH, gdje je osvojila 19,43%. U Federaciji ima 22,4% Hrvata. Riječ je o 5% boljem rezultatu nego prije četiri godine.

 

Kad je riječ o hrvatskom korpusu u BiH, izborna noć je donijela velik dobitak odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta da nametne izmjene Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona.

 

Ministar Grlić Radman rekao je da je Milanović otežao situaciju i vrijeđanjem visokog predstavnika, na što se Nijemac žalio “jer nije navikao na takve uvrede”.

 

Hrvatski premijer Andrej Plenković je u izbornoj noći na Twitteru objavio da je “poslije izbora potrebno da politički akteri nastave razgovore kako bi se osigurala ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda i u Predsjedništvu”. Ministar Grlić Radman je danas dodao da su Schmidtove izmjene “prvi korak”.

 

Christian Schmidt je strpljivo pratio pregovore predstavnika hrvatskog i bošnjačkog korpusa i zaključio da Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, ne želi sporazum. U tekstu koji je Frankfurter Allgemeine objavio prošlog četvrtka navodi se da Schmidt svojim potezima želi, među ostalim, spriječiti da Bošnjaci “svoju brojnu premoć u etničkom proporcionalnom sustavu zemlje zloupotrijebe kako bi marginalizirali Hrvate”.

 

U izbornoj noći Christian Schmidt poručuje BiH: “Za sudbinu ove zemlje ključno je da više ne bude blokada. Zbog toga sam nametnuo mjere koje će unaprijediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH. One će omogućiti svim građanima da se njihov glas čuje i osigurati im da ih zaista i predstavljaju oni koje su izabrali”.

 

 

image

Borjana Krišto i Dragan Čović

 

 

Nacionalni klubovi

 

Suštinska je promjena: “Implementirati odluku Ustavnog suda Federacije BiH u predmetu Ljubić unapređenjem proporcionalnosti predstavljanja konstitutivnih naroda iz svakog kantona u Domu naroda Federacije BiH. Ovom mjerom povećava se broj mjesta u klubovima svih konstitutivnih naroda sa 17 na 23.

 

Ovakvom raspodjelom ispravlja se najizraženija prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u kantonima u kojima živi mali broj pripadnika svakog od tri naroda. Svaki konstitutivni narod u svakom kantonu bi zadržao mogućnost da ima barem jednog predstavnika u Domu naroda.

 

Ovom mjerom povećava se i broj mjesta u klubu Ostalih sa 7 na 11. Ovo je prvi put da i Ostali iz svih kantona mogu biti predstavljeni u Domu naroda Federacije BiH”.

 

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH dosad je imao po 17 zastupnika iz reda svakog konstitutivnog naroda i sedam iz reda nacionalnih manjina.

 

Najmanje trećina zastupnika iz svakog nacionalnog kluba bila je potrebna za predlaganje kandidata za predsjednika odnosno potpredsjednike Federacije koji opet, ako ih potvrde oba parlamentarna doma, imenuju entitetskog premijera odnosno vladu.

 

Tako je šest zastupnika u svakom nacionalnom klubu bilo ključno za uspostavu izvršne vlasti, odnosno funkcioniranje entiteta. Tu je bio problem za hrvatski korpus jer su toliko zastupnika mogle okupiti udružene bošnjačke i građanske stranke. Među njima je bio i Edim Fejzić iz Goražda.

 

Izmjenom Ustava Federacije BiH utvrđuje se da “bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda [za predsjednika ili dva dopredsjednika Federacije BiH]”.

 

 

Hrvatski korpus

 

O važnosti ovih mjera, koje nisu naišle na odobravanje u krugu SDA – što je dokaz da je riječ o dobrom koraku za zaštitu hrvatskih interesa – progovorila je i ambasada SAD-a: “Međunarodna zajednica ne može dopustiti da se nefunkcionalnost Federacije nastavi još četiri godine i ne može više vjerovati u prazna obećanja i najave političkih lidera da će ovoga puta pregovarati u dobroj vjeri, praviti smislene kompromise”.

 

Treba se nadati da će izabrani predstavnici hrvatskog korpusa biti svjesni važnosti i vrijednosti odluke i da će se ponašati u skladu s njom.

 

 

<p>Željko Komšić</p>

(Jutarnji.hr)

(1493)

Podatak koji sve govori o Komšićevoj pobjedi: U gradu sa 6,5 posto Hrvata, dobio 27 posto glasova!

About The Author
-