“Ono što se ovih dana može čuti jeste da se i u CIK-u spremaju promjene načina dodjele mandata gradskim vijećnicima”.
Piše: Amra Vrabac
Afera “Asim” koja ni skoro godinu nakon što je objavljen audisnimak čiju je autentičnost potvrdio i sam Asim Sarajlić podnoseći ostavke na sve stranačke dužnosti, otkrila je samo dio prljavih političkih strategija za osvajanje određenih pozicija, zloupotrebe javnih resursa, trgovinu radnim mjestima, namještanje izbora i unutar stranke i van nje…
Iako to nije bila prvobitna tema na sp**nom snimku, već glasanje za prvog čovjeka KO SDA Sarajevo, u devet minuta otkrio je Sarajlić brojne zloupotrebe zbog kojih bi trebali odgovarati čelni ljudi SDA, ali i direktor Obavještajno-sigurnosne agencije Osman Mehmedagić kojem se već sudi za zloupotrebu položaja u drugom slučaju. Sarajlić na snimku kompromitira prvog čovjeka OSA-e koji po Zakonu o OSA-i ne bi smio biti vezan za politiku, a s obzirom da u ovoj državi nijedno imenovanje ne može proći bez uplitanja politike, onda je poželjno da se takve stvari barem pokušaju sakriti. No, upravo izostanak sankcija i neprocesuiranje ovakvih slučajeva korupcije, zloupotrebe položaja, trgovine utjecajem daju vjetar u leđa razim sarajlićima da “završavaju šta treba”.
“Mi smo odigrali. Ja došao sa Zdravkom Stojnićem kao u ‘Kumu’. Traca ih sve tamo organizovao i za glas je Skaka postao gradonačelnik. To smo ja i Traca završili. Osmica obišao ovoga Zdravku babu i obećali neke stvari i završili tako je on došao za jedan glas za gradonačelnika. I Osmica je s nama, ne sekiraj se ništa”, kaže na snimku Sarajlić, tadašnji potpredsjednik SDA, šef Kadrovske komisije, delegat u Domu naroda PS BiH i jedan od prvih saradnika predsjednika SDA Bakira Izetbegovića. Upravo je Izetbegović bio najžešći branilac Sarajlića u cijeloj toj aferi.
Taj snimak, koji bi s vremena na vrijeme trebalo poslušati, ogolio je do srži dokle su spremni vojnici partije ići kako bi uzeli i oteli pozicije i funkcije.
Ono što se ovih dana može čuti po sarajevskoj čaršiji je da se nešto slično dešava u aktuelnom procesu izbora vijećnika iz općinskih vijeća u Gradsko vijeće Sarajeva i izbora gradonačelnika Sarajeva, odnosno da se i u CIK-u spremaju promjene načina dodjele mandata gradskim vijećnicima.
To ukazuje na potrebu da se pothitno mora mijenjati i način izbora gradskih vijećnika i gradonačelnika. O tome je govorio i Irfan Čengić iz SDP BiH koji je jedan od koordinatora u procesu izbora gradonačelnika Sarajeva.
“Još više ću zagovarati mogućnost da gradonačelnika direktno biraju građani. Budućem gradonačelniku ću predstaviti amandmane na Ustav FBiH kao federalni zastupnik da omogućimo da narednog gradonačelnika izaberu građani na izborima kao i gradske vijećnike”, kazao je Čengić.
Ističe da su jedna pravila u Ustavu FBiH, a druga u zakonu i da se već godinama ne poštuje Ustav u nekim gradovima gdje se direktno biraju gradonačelnici, a nekadašnji načelnici.
Procedura u Republici Srpskoj jednostavnija je od potrebnih izmjena u FBiH. Tako je Narodna skupština RS u februaru 2020. godine izmijenila Zakon o Gradu Istočno Sarajevo i omogućila da se na prošlim lokalnim izborima (novembar 2020.) gradonačelnik Istočnog Sarajeva bira direktno. Građani direktno biraju i gradonačelnika Banja Luke, pa zašto onda ne bi i Sarajeva i Mostara.
Direktnim izborom gradonačelnika kojeg bi birali građani od ponuđenih kandidata izbjegli bi se procesi kakve gledamo sada u Mostaru gdje iz tri pokušaja Gradsko vijeće nije izabralo gradonačelnika.
Stranke “četvorke” (Narod i pravda, SDP BiH, Naša stranka i NBL) imat će potrebnu većinu u Gradskom vijeću Sarajeva i izbor Bogića Bogićevića za gradonačelnika Sarajeva nije upitan. Bogićević može računati na podršku i drugih vijećnika bez obzira što ne dolaze iz stranaka “četvorke”. Ako i oko jednog kandidata postoji opšta saglasnost da bude na čelu Sarajeva to je onda Bogićević, nekadašnji član Predsjedništva SFRJ koji je u martu 1991. godine odlučno Slobodanu Miloševiću rekao “ne”.
To historijsko “ne” za Bogićevića je tada bilo jedino ispravno jer kako kaže on nije predstavljao samo Srbe iz BiH već sve narode i nacionalne manjine. U intervjuu za Radio Slobodna Evropa 2008. godine Bogićević kaže:
“Po mom mišljenju, može vas bilo ko proglasiti izdajnikom, ali je u životu najteže izdati sebe. Život je kratak da bi čovjek na svoja pleća preuzeo i tuđe grijehe. Život je prolazan i kratak, ali je dovoljno dug da bi se mogao živjeti časno i pošteno”.
Ko iz ove poruke ne izvuče pouku, a pritom kuje planove da se suprotstavi izboru Bogićevića ili na bilo koji način opstruiše njegovu kandidaturu taj ili ti zaslužuju progon i iz političkog i iz društvenog života Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
(NAP)
(198)
