Pročitajte kakav problem sa radnicima ima ova država
Danska, jedna od evropskih država čija se ekonomija najbrže oporavila od krize, nalazi se u velikim problemima. Tamošnje se firme muče s popunjavanjem radnih mjesta, piše New York Times.
radnici
Peter Enevoldsen i njegova firma Sjorring Maskinfabrik suočeni su upravo s tim problemom. Kada su dobili narudžbu za izradu dijelova za traktore, narudžbu vrijednu više od 500 hiljada eura, Enevoldsen jednostavno nije mogao naći dovoljno ljudi koji bi popunili novootvorena radna mjesta u njegovoj fabrici te je isporuka odgođena za tri mjeseca.
Danska je, naime, jedna od svega nekoliko država Evrope u kojoj su gotovo svi radno sposobni stanovnici zaposleni. Međutim, Danci ne slave.
Više od trećine firmi u ovoj industrijski i tehnološki razvijenoj državi ne može pronaći ljude za prazna radna mjesta. A radnih mjesta je zaista mnogo.
Danske firme traže inženjere, mehaničare, električare, stolare, specijaliste za informacijske tehnologije i programere. Plaće kojima bi privukle nove ljude sve više rastu. Firme koje ne mogu pronaći radnike smanjuju proizvodnju, odbijaju poslove te odgađaju planove za širenje.
‘Potrebni su sam vješti radnici, ali ih ne možemo pronaći’, rekao je Enevoldsen. ‘Ako se broj radne snage ne poveća, naš rast bi se mogao značajno usporiti.’
Velika Britanija, Njemačka i danski susjedi na sjeveru također se približavaju punoj zaposlenosti. Ove države sada gledaju prema Danskoj kako bi naučili kako se nositi s malim stopama nezaposlenosti.
Danska i njezih nešto manje od šest miliona stanovnika proizvode šaroliku lepezu proizvoda – od lijekova do industrijskih strojeva. Kako bi pojačala sektor tehnologije danska je vlada imenovala ‘ambasadora za tehnologiju’ koji je zadužen za odnose s Googleom i drugim tehnološkim gigantima.
U Danskoj je sada stopa nezaposlenosti na 4,3 posto. Kada bi bila još manja, gotovo sigurno bi nastupila inflacija. Rast je s druge strane skroman. Prošle je godine danska ekonomija narasla za 1,2 posto i to unatoč grabežu za novi radnim mjestima.
Međutim, potražnja za radnicima u nekim sektorima je toliko velika da se ekonomisti brinu da bi danski oporavak mogao stati.
‘Ovakav rast se ne može nastaviti budući da nemamo radnu snagu koja bi ga održavala’, rekao je Steen Nielsen, direktor za politiku tržišta rada u Konfederaciji danske industrije, glavne poslovne lobističke grupe. ‘Ako ne budemo uspjeli povećati broj raspoložive radne snage, morat ćemo se zadovoljiti sa slabijim rastom.’
Vlada je na izazove u kojima se trenutno nalazi država odgovorila dopuštanjem starijim osobama da duže rade te poticanjem EU državljana na dolazak u Dansku.
Neki poslodavci su se okrenuli izbjeglicama za popunjavanje radnih mjesta, međutim većina ljudi koja dolazi u Dansku nije obučena za rad na tim zahtjevnim radnim mjestima. Njemačka, kojoj nedostaje inženjera, medicinskih sestara i drugih visokoobrazovanih radnika, ustanovila je programe za obučavanje izbjeglica kako bi popunila prazna radna mjesta. Neke danske firme počele su otvarati urede i u drugim državama.
Danska centralna banka nadzire cijelu situaciju kako bi se izbjegle neželjene posljedice poput smanjene produktivnosti i rasta plaća. Plaće u Danskoj većinom se reguliraju pregovorima između sindikata, vlade i udruženja poslodavaca, međutim preduzeća koje posluju u sektoru tehnologije i industrije morale su povećati plaće kako bi privukle nove radnike te se očekuje da će plaće u tim sektorima nastaviti rasti.
Onda je tu problem onih koji ne žele raditi.
Otprilike 92 hiljade Danaca živi od naknade za nezaposlene, a firme tvrde da bi mnogi od njih mogli raditi – naravno, kada bi htjeli.
Danska vlada posebnim mjerama želi potaknuti one koji su u prijevremenoj penziji, studente i koji primaju invalidsku penziju da rade. Firme sve intenzivnije lobiraju kod zakonodavaca da pojačaju podučavanje tehnologije i praktičnih sposobnosti kako bi mladi Danci odmah po završetku obrazovanja bili spremni raditi u visokotehnološkom sektoru.
Velike kompanije poput Microsoftove danske podružnice se još kako-tako snađu, međutim male se firme jako muče. Clio Online, firmakoja digitalizira materijale za državne edukacijske programe, vodeći je tržišni igrač, ali se ne može dalje razvijati zbog nedostatka kvalificirane radne snage. Nije im puno pomoglo ni otvaranje podružnice u Ukrajini, štaviše, razlika u poslovnoj kulturi naštetila je učinkovitosti.
Ova firma procjenjuje da su prošle godine zbog nedostatka radnika izgubili 1,5 milion eura u potencijalnim prihodima. ‘Gubimo novac svaki dan’, rekao je direktor za marketing u Clio Online Thomas Overholt Hansen.
Izvor: bportal
(369)
