Rusi ističu Scholzove riječi kako se o ‘proširenju NATO-a trenutno ne raspravlja‘ i nije na stolu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i njemački kancelar Olaf Scholz, razgovarali su “samo” tri sata za već legendarnim bijelim kremaljskim 8-metarskim stolom. Nedavno je s francuskim kolegom Emmanuelom Macronom Putin razgovarao gotovo šest sati, piše zagrebački “Jutarnji list”.
Govorilo se da treba uložiti sve moguće napore da se spriječi daljnja eskalacija na ukrajinsko-ruskoj granici te onemogući izbijanja rata u Europi. Ruski mediji ističu kao glavnu informaciju da Ukrajina neće u NATO, barem ne tako skoro.
Vladimir Putin (Foto: Mikhail Klimentyev/AFP)
Rusi su istaknuli Scholzove riječi kako se o “proširenju NATO-a trenutno ne raspravlja” i nije na stolu, pa čak i da se ta tema neće otvarati “dok su on i Putin na vlasti”, javljaju njemački mediji. Podsjetimo, Scholz za manje od četiri godina ima izbore, a Putin je novim izmjenama ustava, sebi dao mogućnost da se još najmanje dva puta kandidira na šestogodišnji predsjednički mandat, što bi mu omogućilo da bude na vlasti do 2036. godine.
Mnogi navode kako je Putin odahnuo jer je iz usta njemačkog kancelara čuo ono što je melem za njegove uši – dok je on na vlasti Ukrajina neće u NATO, a o tome koliko će on biti na vlasti – odlučit će on sam.
Njemački kancelar pohvalio je najavu povlačenja određenog broja ruskih vojnika s granice, kazavši da je to “dobar znak”. Scholzov posjet Putinu su u Njemačkoj pozdravili kao “konačan izlazak Berlina iz sjene” te angažman oko ukrajinske krize kakav se očekuje od države kakav je Njemačka.
Olaf Scholz i Vladimir Putin (Foto: Sergei Guneyev/AFP)
Nadalje, kancelar Scholz je kazao kako se sigurnost Europe ne može graditi “protiv Rusije nego samo s Rusijom”. Zanimljivo je kako su se Putin i Scholz “zakačili” oko Jugoslavije, odnosno bolje reći Srbije, čije bombardiranje 1999. godine Putin stalno ističe u svim razgovorima sa zapadnim državnicama.
Scholz je kazao kako je nedopustivo da u Europi, odnosno Ukrajini bukne rat jer ga mnoge generacija Europljana nisu doživjele. Putin je, na to, uzvratio kako je rata bilo, ali nije spominjao ratove u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, već NATO intervenciju na SR Jugoslaviju, odnosno Srbiju i bombardiranje Beograda.
Putin je priznao da “to možda loš primjer” ali, kako kaže – “tako je bilo”. Na tu Putinovu opasku, njemački kancelar Scholz je uzvratio da je to bilo potrebno jer je “tamo postojala opasnost od genocida”. No, ni Putin se nije dao te je odmah uzvratio kako je ono što se danas “događa na Donbasu – čisti genocid”. Vladimir Putin je napomenuo kako se u Ukrajini sistematski krše ljudska prava i diskriminira “ruskojezično stanovništvo”.
Olaf Scholz (Foto: Sergei Guneyev/AFP)
No, ni Scholz nije ostao dužan, kazavši da novo suđenje koje se priprema opozicionom demokratskom lideru Alekseju Navaljnom, koji je trenutno u zatvoru, “ne odgovara standardima pravne države”. Kancelar Scholz je kazao kako je na to nekoliko puta ukazao Putinu tokom razgovora. No, nije rekao kakav je odgovor dobio od ruskog predsjednika.
Dvojica lidera dotakli su se i današnje odluke ruske Dume da Putinu pošalju na potpis odluku o priznanju nezavisnosti dviju odmetnutih ukrajinskih pokrajina – Donjecka i Luganska. Kancelar Scholz je kazao kako bi ta odluka bila “politička katastrofa” i negiranje sporazuma iz Minska.
Vladimir Putin (Foto: Mikhail Klimentyev/AFP)
Ruski predsjednik na to je uzvratio kako se pitanje Donbasa može riješiti samo poštivanjem tog sporazuma, te da je prijedlog o priznanju nezavisnosti dviju separatističkih tvorevina vezan uz činjenicu da “ogroman broj Rusa suosjeća s njima” i da “zastupnici reagiraju na bilo javnosti” te se nada će Njemačka i Francuska utjecati na Kijev da se “pridržava sporazuma iz Minska”.
Olaf Scholz i Vladimir Putin (Foto: Mikhail Klimentyev/AFP)
Kako se i očekivalo Putin i Scholz razgovarali su i o plinovodu Sjeverni tok 2. Putin je ponovio kako je to “komercijalni, a ne politički projekt” te kako se čeka odluka, tj. odobrenje, njemačke regulatorne agencije.
Ruski predsjednik naveo je kakao je Rusija i nakon 2024. godine, kada istječe aktualni ugovor, spremna preko Ukrajine transportirati plin za Europu ako “bude interesa” te ako bude rentabilno i ako se “ukrajinska plinovodna infrastruktura popravi”.
Putin je naveo kako Rusija osigurava više od trećine njemačkih potreba za energentima – 34 posto nafte i 35,4 posto plina, te da Njemačkoj unatoč velikom skoku cijena i dalje isporučuje plin prema ugovorenim cijenama.
Njemački kancelar u Kijevu je jučer kazao kako u slučaju ruske intervencije na Ukrajinu, Sjeverni tok 2 treba zaboraviti, a u Moskvi je Putinu danas poručio kako “tranzit ruskog plina za EU treba osigurati kroz Bjelorusiju, Poljsku, Ukrajinu te Sjeverni tok 1.
(Jutarnji list)
(1)
