Američki odlazak iz Afganistana, tenzije s Turskom, pitanje finansiranja: NATO priprema “resetiranje” svojih odnosa sa Sjedinjenim Državama, ali Savez mora riješiti sporove kako bi se obnovio, upozoravaju europske diplomate.
Prvi kontakt između saveznika i vlade Joea Bidena bit će ove srijede virtuelni, razgovarat će ministri odbrane Saveza.
Novi lider Pentagona Lloyd Austin obratit će se iz Washingtona svojim kolegama, njih 29, a nijedna odluka se ne očekuje tokom dva dana razgovora, jer se Amerikanci najprije žele savjetovati.
Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg objasnio je da bi “prvi sastanak s Bidenovom administracijom trebao omogućiti pripremu samita koji će se održati kasnije tokom godine” i priznao da moraju “obnoviti izgubljeno povjerenje”.
Sastanak ministara vanjskih poslova sa šefom američke diplomatije Antonyjem Blinkenom predviđen je 23. i 24. marta, a samit bi se mogao održati prije kraja prvog semestra, dodao je isti izvor.
Afganistan, Turska, finansiranje
Ministri odbrane NATO-a razmotrit će poštuju li talibani sporazum koji poziva na prekid napada i povlačenje stranih vojnika do 1. maja.
„Vidimo da je i dalje potrebno da talibani učine više kad je riječ o ispunjavanju njihovih obaveza… kako bi se osiguralo da prekinu sve veze sa međunarodnim teroristima”, rekao je Stoltenberg.
Američki kongresnici i međunarodne organizacije za ljudska prava traže da se odgodi povlačenje iz Afganistana zbog učestalih napada, uključujući bombaški napad u decembru u kojem je poginuo zamjenik guvernera Kabula.
NATO ima 9.600 vojnika u Afganistanu, uključujući 2.500 Amerikanaca, koji učestvuju u obuci i pomažu afganistanskim snagama sigurnosti.
Mnogi strahuju da će napredak postignut tokom dvije decenije strane intervencije brzo biti poništen u slučaju međunarodnog povlačenja i da će doći do nazadovanja u područjima koja se kreću do prava žena do demokratije.
Američki kongresnici strahuju da bi mogao izbiti i građanski rat.
Na ovosedmičnom sastanku ministara odbrane NATO-a trebala je biti donesena odluka o povlačenju. No, nova američka administracija predsjednika Joea Bidena poziva se da zatraži šestomjesečnu odgodu.
I u vezi sa sve većim napetostima s Turskom, Europa čeka Bidena.
Ton se zaoštrio u ponedjeljak, kada je turski predsjednik Recep Tayip Erdogan optužio Sjedinjene Države da “podržavaju Radničku stranku Kurdistana, (PKK) optuženu da je pogubila 15 Turaka, godinama zatočenih na sjeveru Iraka.
Saveznici odbijaju sankcionirati turskog predsjednika i ističu da je “Turska važan saveznik i da je moraju zadržati u NATO-u”.
Treći spor je finansijski. Tokom četiri godine, SAD je predbacivao Europljanima i Kanađanima da premalo ulažu u odbranu.
(SB)
(139)
