Bez obzira na gubitak velikog carstva u 20. stoljeću, Austrija je posljednjih desetljeća mislila da je pronašla svoju ulogu: kao članica Zapada, ali s posebnim, autentičnim odnosom prema Rusiji, piše The Economist.
Strategija je imala određeno dvojbeno obrazloženje – barem dok Vladimir Putin nije pokrenuo neuspjelu invaziju na Ukrajinu. Ali, stvari su se u Austriji pogoršavale i puno prije toga.
Gomila korupcijskih skandala tutnji gotovo bez prekida od 2019. godine. Povjerenje u političko tijelo zemlje se urušilo: kancelar se u posljednjih 6 godina promijenio nevjerojatnih pet puta, što je stopa s kojom se čak ni promijeni vlasti skloni Talijani ne mogu mjeriti.
Austrijski domaći problemi redovito su povezani s Rusijom i Rusima. Godine 2019. video koji je procurio prikazao je tadašnjeg vicekancelara, Heinz-Christiana Strachea, kako se hladi na Ibizi s nećakinjom prokremaljskog biznismena. Strache, tada vođa Slobodarske stranke koja redovito napada migrante, predlagao je Rusima da preuzmu najpopularniji austrijski tabloid i pretvore ga u glasilo ekstremne desnice, odnosno njegove stranke. Zauzvrat bi dobili sočne državne ugovore.
Službene istrage koje su uslijedile otkrile su pravu matrjošku isprepletenih državnih nedjela. Tekstualne poruke koje šalju politički velikaši navodno plastično oslikavaju klanovsku elitu koja se upušta u sve, od mutnog stranačkog financiranja do postavljanja prijatelja i bliskih ljudi na unosne poslove, podmićivanja novinara, muljanja s porezom, itd.
Naširoko je ispitana elita iz politike, biznisa i medija. U skandale se potom uvukao i Sebastian Kurz, politički wonderkid, koji je odstupio s mjesta austrijskog kancelara u oktobru 2021., u dobi od samo 35 godina (sada radi za jednu firmu iz Silicijske doline i poriče bilo kakvu krivicu), prenosi Jutarnji list.
Kurz je svojedobno akumulirao gotovo nekontroliranu razinu moći, a njegov je odlazak s političke scene ostavio Austriju bez kormila, kaže Marcus How iz VE Insighta, konzultantske kuće u Beču. To je naročito postao očito tijekom pandemije.
Vlasti su nametnule oštre mjere – poput obaveznog cijepljenja – a zatim ih nisu provele. Rat u Ukrajini pokazao se još većim izazovom. Naravno, neke posljedice, poput nezadovoljstva visokim cijenama energenata, mogu se pronaći u svakoj europskoj kući. No, veze Austrije i Rusije predstavljaju jedinstvene probleme.
Austrijanci sebe vole zamišljati kao male Nijemce koji žive u dobro uređenom alpskom tipu društva i pitoreske.
Kako stvari stoje, piše The Economist, prikladnija analogija uskoro bi mogla biti Mađarska koja se pod Orbanom neviđeno zbližila s Rusijom. Slobodarska stranka, stranka tvrde desnice, upravo ona koja je potaknula zavrzlamu na Ibizi, vodi u svim anketama uoči izbora zakazanih za iduću godinu.
Članovi te stranke nedavno su izašli iz parlamenta tijekom videobraćanja ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. To teško da sluti na dobro.
(Hayat)
(473)
