Nastavlja se napetost duž ukrajinsko-ruske granice, svakodnevno se govori i o ratu.
O situaciji o Ukrajini i potezima obje strane, kao i NATO-a za emisiju Dobar dan BiH govorili su Jahja Muhasilović, geopolitički analitičar i profesor na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu i Christian Wehrschutz, novinar koji se nalazi u Ukrajini.
Wehrschutz kaže da se stalno priča o ratu, ali još nema rata.
To je nešto što utiče u velikoj mjeri na populaciju u Ukrajini. Ove poruke koje šalje rukovodstvo Ukrajine i koje šalje zapad se ne uklapaju. Sve više i više raste strah, ne lete avioni, smanjio se broj letova, ambasade se povukle… Naravno da se misli gdje je dim, mora da bude i vatre. Naravno da je potpuno nenormalna situacija u Ukrajini. – rekao je naš gost.
Muhasilović ističe da ukoliko bi posmatrali stvar kroz prizmu racija, ako pretpostavimo da su obje strane racionalne, do tog sukoba ne bi trebalo ni doći, jer je to sukob koji ne bi samo osjetile Ukrajina i Evropa, nego bi se osjetilo i šire.
Postoji potencijal da to preraste u globalni rat, Treći svjetski rat. U toku su sada prestrojavanja, formiranje nove konstalacije snaga na globalnom planu. Tako da, ako bismo uzeli premisiju da su sve strane racionalne, a vjerujem da jesu, do tog rata neće doći i vjerovatno će se truditi sve tri strane da minimaliziraju mogućnost za eskalaciju sukoba. Međutim, šta je opasno u ovakvim situacijama kakvu imamo na granici između Rusije i Ukrajine, što se vrlo često se mogu desiti stvari koje niko nije predvidio. Može se desiti da neka od strana zapuca prva, da se pojave određene frakcije koje bi mogle možda biti okidač. U tom se slučaju bojim da bi moglo doći do domino efekta u kojem bi druga strana odgovorila i to je sada cijeli proces koji je teško kontrolisati. Vjerujem da će i jedna i druga strana naći rješenje, jer je to u interesu i NATO-a i Rusije i Ukrajine, odnosno da se jednom za svagda zaokruži ta priča oko Ukrajine. Mislim da će i jedna i druga strana morati popustiti – kazao je.
Wehrschutz kaže da se građani ne iseljavaju iz Ukrajine. Govori da su se samo iseljavale oligarhije sa privatnim avionima.
Iseljavanje je nemoguće. Mi nismo u Bosni 92.-93. gdje je blokada Sarajeva, gdje su ljudi stvarno pobjegli od rata. Znatno veći problem u Ukrajini je ratna migracija, nego iseljavanje samo zbog ratnog straha i rata. Više od dva miliona Ukrajinaca radi u vojsci. To su realni problemi u vezi sa iseljavanjem. Nema iseljavanja i treba naglasiti i NATO je naglasio da neće ratovati sa Ukrajinom.To je i problem koji ima Ukrajina. Taj rat neće biti, problem je da Ukrajina ima nekog sa komšijama ko je znatno jači. To je problem Evropske bezbjednosti – ističe.
Što se tiče tvrdnji da bi Ukrajina mogla odustati od NATO-a kako bi izbjegla rat, Wehrschutz pojašnjava da je navodno Zelenski rekao u razgovorima da bi bio spreman da odustane od želje da Ukrajina postaje članica NATO-a ako dobije perspektivu da postane članica EU.
Ukrajina nema ni tu perspektivu, da ne pričamo o početku pregovora. I ta perspektiva je isključena. Veliki dio NATO zemalja nisu spremni da uopšte prime Ukrajinu. Realno, Ukrajina i nema velike opcije. S treće strane Ukrajina je napravila veliku grešku u vrijeme Porošenka, a to je da su pisali želju da postane članica NATO-a u Ustav. Znate koliko je teško da se mijenja Ustav. To je u političkom smislu stvarno da se zahuktava situacija, da se nađe kompromis i rješenje, da niko ne izgubi svoj obraz – govori on.
Muhasilović pojašnjava da cijelom situacijom, okupacijom granica, Kremlj pokušava da napravi pritisak na Ukrajinu, da ukrajinska strana popusti.
Ni Rusiji nije u interesu da uđe u rat u punom smislu. Sad neka invazija, u osvajanju Ukrajine… To bi bila Pirova pobjeda. To bi imalo ogromne ekonomske posljedice po Rusiju, s obzirom da bi NATO stalno naoružavao Ukrajinu i da bi osjetili gnjev SAD-a, da bi uslijedile ozbiljne sankcije. Rusija bi više izgubila nego što bi dobila. Vjerovatno su i Rusi pribjegli toj strategiji umaranja i prepadanja Ukrajine kako bi dobili ono što traže od nje. Treba imati u vidu da je Ukrajinska situacija sigurnosna dilema koju ima Rusija. Ona nema nikakvih ekonomskih interesa. Ona već deceniju i više govori da ne želi NATO na svojim granicama. Ukrajina je tu zadnja tampon zona, Bjelorusija i Ukrajina. Ukoliko bi ušli u NATO, što čisto sumnjam da će se desiti, imali biste bukvalno NATO na ruskim granicama. Rusija osjeća sigurnosnu prijetnju i više tu nema šta izgubiti. Vjerovatno onog momenta ukoliko bi se Rusija do te mjere osjećala ugroženom, iskoristila bi tu invaziju, ali to bi bila invazija da se spasi od NATO-a na svojim granicama. Još uvijek mislim da situacija nije toliko ozbiljna i da Rusija još nije toliko ugrožena, još uvijek ima karte u svojim rukama, gdje može da pregovara sa NATO-om – pojasnio je on za Hayat.
(Nermina Hasić)
(Hayat)
(1)
