ne može spasiti…
EU i SAD su se ujedinili u kažnjavanju Rusije zbog invazije na Ukrajinu. Sudeći prema dostupnim informacijama, ruska vojska se preračunala i naišla na puno jači otpor nego što su očekivali. Nijedan važniji grad još nije okupiran i vojska je izgubila zalet.
Osim konvencionalnog rata odvija se i onaj ekonomski, u kojem EU i SAD mogu sudjelovati za razliku od rata na terenu.
Uvedene su sankcije ruskom financijskom sektoru i oligarsima te će biti izbačeni iz globalnog sustava financijske komunikacije. Mete su još transportni te energetski sektor, a otežano je i nabavljanje elektroničke opreme.
Posebno će zaboljeti otežavanje nabavke dijelova za održavanje naftnih i plinskih postrojenja, o kojima Rusija ovisi i u najboljim vremenima.
Ko je sve uveo sankcije Rusiji?
Sankcije su uveli ili najavili njihovo uvođenje još Australija, Novi Zeland, Tajvan, Ujedinjeno Kraljevstvo, Japan, Južna Koreja i Singapur.
Japan će uvesti niz sankcija protiv ruskih financijskih institucija, vojnih organizacija i pojedinaca, najavio je u petak premijer Fumio Kishida. Mjere uključuju zamrzavanje imovine određenih ruskih pojedinaca i financijskih institucija uz zabranu izvoza ruskim vojnim organizacijama.
Australija je uvela sankcije ruskim oligarsima i 300 članova ruskog parlamenta Dume, a najavljeno je i širenje sankcija na Bjelorusiju. Novi Zeland zabranjuje izvoz vojsci i vojnim organizacijama. Tajvan još nije specificirao koje će sankcije uvesti sa svoje strane, ali nagađa se da bi se kao jedan od najvećih proizvođača čipova mogao fokusirati na taj segment.
Južna Koreja zabranjuje izvoz elektronike, čipova, računala, komunikacijske i navigacijske opreme, zrakoplovne i pomorske opreme te senzora i lasera. Pomoć će od Južne Koreje dobiti i EU jer je ta država najavila prodaju strateških naftnih rezervi te nafte i plina nabavljenih preko LNG-a, što će pomoći u stabilizaciji cijene tih sirovina u EU.
Singapur se kao važno financijsko središte priključio financijskim sankcijama, a ograničit će i trgovinu proizvodima koji se mogu koristiti kao o*****e za rat u Ukrajini.
Iako je još rano za procjenjivati pravi učinak sankcija na gospodarstvo Rusije, pogotovo jer je velik dio njih tek najavljen i nisu ni mogle imati utjecaja, sama očekivanja financijskog i trgovinskog sektora već su snažno pogodila rusko gospodarstvo. Nacionalna valuta gubi na vrijednosti, burza je u padu, zamrznute su devizne rezerve, ljudi čekaju u redovima ispred bankomata i banaka da podignu rublje i zamjene ih za dolare ili eure. Jedino što bi moglo spasiti Rusiju je zlato.
Kolaps nacionalne valute
Ruska nacionalna valuta rubalj izgubila je preko 30% svoje vrijednosti. Početkom godine se tečaj rublja kretao oko 75 za jedan dolar, a trenutni važeći tečaj je oko 100 rubalja za jedan dolar. Većina pada se dogodila u zadnjih nekoliko sati. A to je samo reakcija na najavu financijskih sankcija.
Središnja banka Rusije je kupila na milijarde rubalja da bi stabilizirala tečaj, ali ni to nije bilo dovoljno da spriječi nagli gubitak vrijednosti. Referentna kamatna stopa, koju određuje središnja banka i prema kojoj se ravnaju sve banke u državi za određivanje kamata na kredite, više je nego udvostručena.
Podizanje referentne kamatne stope s 9.5 % na 20% je reakcija Središnje banke Rusije na nagli pad vrijednosti nacionalne valute. Također je savjetovala izvoznim kompanijama da prodaju strane valute što prije zbog pada vrijednosti rublja.
Odluka je donesena na hitnom sastanku u ponedjeljak ujutro prije početka trgovanja, ali nije uspjela zaustaviti kolaps rublja nakon otvaranja tržišta. Središnja banka je poručila da će to omogućiti “podršku financijskoj i cjenovnoj stabilnosti te zaštitu štednje građana od deprecijacije (pada vrijednosti)”.
U bjesomučnom trgovanju koje je uslijedilo nakon otvaranja tržišta, rubalj je pao na više od 100 za dolar. Rusi su pokrenuli tzv. “stampedo na banke”, žureći podići novac s računa zbog straha da će se ograničiti novac koji se može preuzeti u bankama ili da će čak uslijediti kolaps ruskog bankarskog sektora. Redovi ispred bankomata i poslovnica banaka diljem Rusije su sve duži.
Središnja banka Rusije pokušava spasiti stabilnost financijskog sustava zemlje
Zamrznuto je 40% od 630 milijardi međunarodnih rezervi i velike ruske banke su isključene iz SWIFT-a, međunarodnog sustava komunikacije u financijskom sektoru preko kojega se odvija većina svjetskog prijenosa novca među financijskim institucijama.
Rusko ministarstvo financija je priopćilo da će tvrtkama naložiti da prodaju najmanje 80% zarade u devizama na domaćem tržištu, tj. natjerat će ih da kupuju rublje, stvarajući tako potražnju za nacionalnom valutom i zaustavljajući njen pad.
To spada u očajničke poteze Središnje banke Rusije jer joj je zbog zamrzavanja deviznih rezervi ozbiljno ograničeno interveniranje u tržište sa svrhom zaustavljanja pada tečaja rublja. Standardna politika bi bila da Središnja banka Rusije prodaje devize na ruskom tržištu, čime stvara potražnju za nacionalnom valutom rubljom i stabilizira tečaj. No zbog zamrznutih deviznih rezervi ona to ne može efikasno raditi pa prisiljava izvozne kompanije da prodaju devize i kupuju rublje umjesto nje.
Trgovanje na burzi je zaustavljeno isti dan kada je Rusija napala Ukrajinu, u jutarnjim satima na utorak, a isto je napravila burza u Sankt Peterburgu.
Moskovska burza je pala 30% nakon ponovnog otvaranja, s vrijednosti burzovnog indeksa 3000 na 2000 bodova (trenutno na oko 2500 ), dok je MSCI indeks dionica ruskih kompanija kojima se trguje u Londonu i New Yorku pao za 45%. Čak je zabranjeno strancima da prodaju dionice.
Stvara se potpuni kaos
Situacija se mijenja iz dana u dan po pitanju financijskog tržišta u Rusiji. Uvode se mjere na dan-dva pa se ukidaju, prisiljava kompanije da posluju na način koji određuje Središnja banka Rusije, djelomično ili potpuno zabranjuje trgovanje na nekoliko sati.
Uglavnom se mjere svode na pokušaj održavanja kakve-takve stabilnosti financijskog sektora i traže se optimalne politike za taj cilj. Puno toga se svodi na metodu pokušaja i pogreške, a vode se politike o kojima se ne bi ni razmišljalo u normalnim vremenima jer predstavljaju grubo kršenje normalnih pravila na financijskom tržištu.
Stvara se dojam kako se Rusija približava sustavnom financijskom kolapsu. Redovi ispred bankomata i banaka stanovništva Rusije, koje pokušava što prije podignuti rublje sa svojih računa i prodati ih za dolar ili euro, pokazatelj su toga da Rusi ne vjeruju u stabilnost svoje valute. Više povjerenja imaju u dolar i euro.
Ista situacija se događa prilikom svakog kolapsa nacionalnih valuta. Stanovništvo panično mijenja nacionalnu valutu za neku stabilniju, uglavnom dolar, da bi sačuvali svoju financijsku imovinu od pada vrijednosti. Taj se proces primjerice zadnjih godina događao u Venezueli, gdje je dolar postao “čvrsta valuta” koju građani te zemlje preferiraju. Možda mrze SAD, ali dolar im je drag.
Zlato je jedini spas
Ipak, Rusija ima i 2300 tona zlatnih rezervi. Prema količini zlatnih rezervi Rusija je peta država na svijetu, iza SAD-a (8133 tone), Njemačke (3359 tona), Italije (2452 tone) i Francuske (2436 tona). Još od 2014., kada je imala 1000 tona zlata, počela je ubrzano povećavati svoje zlatne rezerve. Središnja banka Rusije je objavila da će nastaviti kupovati zlato na domaćem tržištu. Ako nešto spasi Rusiju od financijskog kolapsa, to će biti zlato.
Ovo je ipak tek početak sankcija i tek reakcija na najave. Direktni efekti se još nisu osjetili.
Kina u ovom slučaju ne može spasiti Rusiju jer nema razvijeno financijsko tržište kao Zapad, a i sama se bori s problemima na nekretninskom tržištu i oko dovođenja u red tzv. “shadow bankinga”. Kada sankcije ostvare svoj puni udar, pitanje je hoće li i zlato biti dovoljno da spasi Rusiju od financijskog kolapsa.
(Index.hr)
(0)
