Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ako pacijenti umru, to je obično u drugoj sedmici infekcije…
Ženi u Ujedinjenom Kraljevstvu dijagnosticirana je virusna bolest koju prenose krpelji koja ima 40% šanse da ubije one koje zarazi.
Krimsko-kongo hemoragična groznica virusna je bolest koju obično prenose krpelji i stočne životinje u zemljama u kojima je bolest endemska, piše Mirror.
Poput ebole, krimsko-kongo hemoragična groznica (CCHF) ima visoku stopu smrtnosti i ima slične simptome na početku infekcije, ali za razliku od ebole ne prenosi se lako s čovjeka na čovjeka.
Ženi, koja je nedavno otputovala u centralnu Aziju, dijagnosticiran je CCHF u fondaciji NHS Foundation Trust Cambridge University Hospitals i prima specijaliziranu skrb u Royal Free Hospital u Londonu.
Dr Susan Hopkins, glavna medicinska savjetnica pri UKHSA, rekla je da se virus “ne širi lako među ljudima i da je ukupni rizik za javnost vrlo nizak”.
Rekla je da agencija radi na kontaktiranju ljudi koji su bili u bliskom kontaktu sa ženom kako bi ih procijenili i dali savjet.
To je treći poznati slučaj groznice u Ujedinjenom Kraljevstvu, s prethodnim slučajevima prijavljenim 2012. i 2014., a oba se nisu proširila.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ako pacijenti umru, to je obično u drugoj sedmici infekcije.
U bolesnika koji se oporave, poboljšanje općenito počinje deveti ili 10. dan nakon početka bolesti.
Dr Hopkins je dodao: “UKHSA i NHS imaju dobro uspostavljene i robusne postupke kontrole infekcija za rješavanje slučajeva uvezene zarazne bolesti i oni će se striktno poštivati.”
Bolest je prvi put opisana na Krimu 1944. godine i dobila je naziv Krimska hemoragična groznica, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
Godine 1969. priznato je da je patogen koji uzrokuje krimsku hemoragijsku groznicu isti kao onaj koji je odgovoran za bolest identificiranu 1956. u Kongu.
Povezanost dvaju naziva mjesta rezultirala je trenutnim nazivom za bolest i virus.
SZO izvještava: „Krimsko-kongo hemoragična groznica je virusna hemoragijska groznica koju obično prenose krpelji.
„Također se može zaraziti kontaktom s viremičnim životinjskim tkivom (životinjskim tkivom gdje je virus ušao u krvotok) tokom i neposredno nakon klanja životinja.
„Izbijanje CCHF-a predstavlja prijetnju javnom zdravstvu jer virus može dovesti do epidemija, ima visok omjer smrtnosti (10-40%), potencijalno rezultira izbijanjem bolesti u bolnicama i zdravstvenim ustanovama i teško ga je spriječiti i liječiti.
“CCHF je endem u cijeloj Africi, na Balkanu, na Bliskom istoku i u Aziji.”
SZO kaže da nakon infekcije ubodom krpelja razdoblje inkubacije krimsko-kongo hemoragijske groznice obično traje jedan do tri dana, a najviše devet dana.
Nakon kontakta sa zaraženom krvlju ili tkivima, razdoblje inkubacije je obično pet do šest dana, a najviše 13 dana.
Dodaju da je pojava simptoma iznenadna, a to su groznica, bolovi u mišićima, vrtoglavica, bol u vratu, bol u leđima, glavobolja, bol u očima i fotofobija (osjetljivost na svjetlost).
Ljudi također mogu rano imati mučninu, povraćanje, proljev, bolove u trbuhu i grlobolju, praćene oštrim promjenama raspoloženja i zbunjenošću.
Nakon dva do četiri dana, uznemirenost može biti zamijenjena pospanošću, depresijom i malaksalošću, a bol u trbuhu može se lokalizirati u gornjem desnom kvadrantu, s uočljivom hepatomegalijom (povećanjem jetre), izvještava WHO.
Ostali klinički znakovi uključuju ubrzan rad srca, povećane limfne čvorove i osip uzrokovan krvarenjem na koži.
Obično postoje dokazi o hepatitisu, a teško bolesni bolesnici mogu doživjeti brzo pogoršanje stanja bubrega, iznenadno zatajenje jetre ili zatajenje pluća nakon petog dana bolesti.
(SB)
(224)
