Nekadašnji srpski diplomata, Zoran Milivojević, za Sputnjik kaže da je rusko-ukrajinski sukob stavio u prvi plan geopolitičke interese Zapada i EU na širem prostoru Evrope, a posebno na Zapadnom Balkanu koga bi da uključe u transatlantsku zajednicu kako bi u punom smislu slijedio politiku koja se sada vodi, prije svega protiv Rusije.
“Šta god šef diplomatije EU Josep Borrell pričao o ubrzanom procesu proširenja, podstaknutim rusko-ukrajinskim sukobom, Srbija neće morati da se opredjeljuje između Brisela i Moskve. Riječ je o pokušaju Borrellovog lova u mutnom, jer niti EU uskoro može da se proširuje, niti će pitanje Kosova uskoro biti riješeno”, piše beogradska ispostava ruske novinske agencije Sputnjik.
Sputnjik piše da je Borrell ovih dana poručio da je sada kritičan trenutak za proces proširenja. Rat u Ukrajini će, kako kaže, ojačati evropsko jedinstvo, ali i biti veliki podsticaj da se prevaziđu neki od problema kako bi se ubrzao proces proširenja EU.
Zato smatra da je ovo pravi trenutak za posjetu Zapadnom Balkanu: u toku je rat, a na Balkanu postoji veliki uticaj Rusije koja će, po njegovom očekivanjima, pokušati da ojača taj uticaj. EU, naravno, mora da se bori protiv toga. Između ostalog i ubrzanim procesom proširenja.
Jasno je ko je na Zapadnom Balkanu na umu Borrell, odnosno, ko jedini nije pristao da podrži sankcije Zapada Rusiji.
“Da li to znači da će Srbija dobiti ponudu, kao svojevremeno Rumunija i Bugarska da prečicom stigne do Brisela i praktično se odrekne neutralnosti? Prihvatanje takve ponude bi, praktično značilo da se svrstala na jednu stranu u sukobu, s obzirom na to da je EU faktički u ratu protiv Rusije”, piše Sputnjik.
Nekadašnji srpski diplomata, Zoran Milivojević, za Sputnjik kaže da je rusko-ukrajinski sukob stavio u prvi plan geopolitičke interese Zapada i EU na širem prostoru Evrope, a posebno na Zapadnom Balkanu koga bi da uključe u transatlantsku zajednicu kako bi u punom smislu slijedio politiku koja se sada vodi, prije svega protiv Rusije.
“Priče da bi Srbija prečicom do Brisela ako se odrekne Rusije su pokušaj EU lova u mutnom”, kaže Milivojević.
Srbija na umu
U tom smislu, kaže, vidi i posjetu Borrell BiH i Sjevernoj Makedoniji u pokušaju da se animira ovaj prostor i u punom kapacitetu priključi strategiji Zapada prema Rusiji.
“Kada to kažem imam u vidu Srbiju koja ima neutralan status i čija je pozicija poznata. Ona odražava međunarodno pravo i principe međunarodnog prava i tako se izjasnila i u UN, ali isto tako ne uvodi sankcije Ruskoj Federaciji, smatra da tome nema mjesta i drži se tog neutralnog stava”, kaže on.
Za razliku od jedinstva pokazanog prema ukrajinskoj krizi, on, međutim, ne vidi da po pitanju politike proširenja postoji konsenzus u EU, šta god Borrell izjavljivao.
Po mišljenju Milivojevića, kada je riječ o proširenju i dalje važi ono što je svojevremeno zacrtao francuski predsednik Emmanuel Macron kao strategiju, a to je da se odnosi u EU prvo dovedu u red. To znači da se EU konsoliduje i stabilizuje poslije bregzita, posebno imajući u vidu probleme koje ima u funkcionosanju koji proističu na ideološko-strateškom planu. Prva stvar je, kako vidi, da se sukobi koji postoje na relaciji Budimpešta, Varšava, Brisel ipak dovedu u neki red.
Nema mjesta proširenju
Pošto je tu riječ o ozbiljnoj političkoj rekonstrukciji EU koja tek treba da uslijedi, a potom su tu i ekonomski problemi sa kojima se suočavaju, tu po njegovom mišljenju, nema mjesta politici proširenja.
“Ja ne očekujem da tu može doći do nekog ozbiljnijeg proboja. Ovo treba posmatrati kao jedan pragmatičan pristup EU da se ponudom šargarepe prije svega Srbija animira na toj liniji i da se u kontekstu evrointegracija i ponude da se taj proces ubrza, isposluje promjena stava Srbije vezano za odnose sa Rusijom i veznao za ovu konkretnu situaciju i osudu Rusije zbog upada u Ukrajinu”, kaže Milivojević.
Borrellova retorika je, kako kaže, u funkciji pragmatičnog Zapadnog interesa u ovom trenutku, sve zbog značaja geopolitčkih ciljeva vezano za osudu Rusije i za stav prema Rusiji.
Borrell bi prvo trebalo da nas prosvijetli zašto ono što važi za Ukrajinu i njen teriotrijalni integritet, ne važi za Srbiju, kaže Milivojević.
Ključ je Kosovo
On, pri tom, podsjeća da ulazak Srbije u EU zavisi od pitanja Kosova u vezi sa čim se u međuvremenu ništa nije promijenilo.
“Nema nikakve promjene u Briselu i priče da bi u ponudi mogao da bude model Rumunije i Bugarske nije na dnevnom redu kada je Srbija u pitanju zato što Kosovo i Metohija uvijek stoji kao barijera. Većina u Briselu stoji na stanovištu da Srbija treba da prizna Kosovo i da je to uslov da Srbija uđe u EU. To nije moguće, prema tome, nezavisno od ovog sukoba i teme Ukrajine, pristupanje Srbije je, prije svega, vezano za pitanje Kosova i Metohije. To je ključno pitanje. Prema tome, nikakva ponuda, šta god ona značila, ne bi mogla da bude suštinska i iskrena do kraja, bez da se ima u vidu pitanje Kosova i Metohije”, izričit je Milivojević.
Zato on smatra da se ovdje radi samo o jednom pokušaju da se u proces unese nova dinamika i da to motiviše države regiona da se značajnije približe politici Zapada prema Rusiji i Kini pod jedan, a drugo, posebno kada je riječ o Srbiji, da se utiče na srpski stav, na njenu neutralnu poziciju i da se isposluje veće približavanje i usugalašavanje sa spoljnom politikom EU i Zapada.
“Dakle, klasičan Borrellov lov u mutnom. Pa možda nešto i ulovi, kaže Milivojević. Srbiji je ponudio šargarepu pohvalivši je kako je glasala za rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o poštovanju teritorijalnog integriteta Ukrajine. To je po riječima Borrella, „veoma važan korak i oslanja se na stranu Evropske unije kada su u pitanju ljudska prava, suverenitet nacija i poštovanje međunarodnog prava.”
Sputnjik zaključuje tekst stavom da je licemjerje koje krasi Brisel šef EU diplomatije uzdigao na nove visine. O poštovanju međunarodnog prava članica EU Srbija se uvjerila na sopstvenoj koži kada su je bez odluke Savjeta bezbjednosti UN one 1999. bombardovale tri mjeseca. A i danas smo svjedoci tog „poštovanja” pošto su u EU spremni da Srbiju prime u svoje redove tek kada se odrekne ijsvoje teritorije.
Borrell bi valjda prvo trebalo da nas prosvijetli zašto ono što važi za Ukrajinu i njen teriotrijalni integritet, ne važi za Srbiju, navodi se na kraju teksta.
(SB)
(0)
