Istaknuo je da su u Hrvatskoj su dezinformacije i nepovjerenje u institucije i struku dovele do slabog procjepljivanja stanovništva, a to nažalost uključuje i osobe iznad 80…
Ugledni hrvatski znanstvenik, virusni imunolog prof. dr. Luka Čičin-Šain, dao je veliki intervju za Slobodnu Dalmaciju u kojem se osvrnuo na stanje s koronavirusom. Govoreći o kolektivnom imunitetu, rekao je da imunitet po infekciji raznim virusima varira.
“Na primjer, infekcija vodenih kozica ostavlja doživotni imunitet i osoba koja ih je jednom preboljela se ne može zaraziti drugi put, dok infekcija gripom dolazi sezonalno. O COVID-u na početku pandemije nije bilo jasno koliko imunitet može trajati i koliko može štititi protiv ponovljenih infekcija, ali na temelju endemskih korona virusa, koji su s nama već stoljećima i izazivaju blage infekcije nosa i grla, očekivali smo da je imunost kratkotrajna.
U međuvremenu su stvari daleko jasnije: imunost po umjerenim infekcijama, bez bolničkog liječenja, je doista relativno kratkotrajna i slabo štiti, pogotovo protiv novih varijanti. Virusne varijante koje izbjegavaju imuni odgovor su već među nama, razvile su se u sredinama s visokom prokuženošću poput Indije ili Južne Afrike, a nove su onda još uvijek moguće”, rekao je, dodajući da ćemo put do imuniteta krda vjerojatno morati tražiti preko cjepiva.
Virus i dalje mutira
Istaknuo je da su u Hrvatskoj su dezinformacije i nepovjerenje u institucije i struku dovele do slabog procjepljivanja stanovništva, a to nažalost uključuje i osobe iznad 80. Mjere koje su u Hrvatskoj na snazi su blaže nego u drugim Europskim zemljama, kaže, a dobar dio ljudi ih se ni ne drži.
“Za očekivati je da će doći do zatišja nakon ovog plimnog vala infekcija. Kako su se brojke brzo digle, na primjer u New Yorku, tako su i brzo pale. Teže je predvidjeti koliko dugo će se to zatišje održati. Obzirom da je omikron već proizveo tri podvarijante, a jedna od njih preuzela primat, jasno je da virus još uvijek mutira i evoluira. Budući da do mutacija dolazi slučajnom greškom prepisivanja genetskog koda, nemoguće je predvidjeti kakve mutacije nas čekaju. Naravno da se nadamo najboljemu, ali trebamo se pripremati i za nepovoljne situacije”, rekao je.
Na pitanje postoji li mogućnost da se istovremeno zarazimo i omikronom i deltom, rekao je da je to isto moguće. “To je pogotovo opasno ukoliko se genetskom rekombinacijom dva srodna soja stvore neke nove hibridne varijante. Christian Drosten je pred nekoliko dana u jednom intervjuu pričao o mogućnosti da takav „deltakron“ hibrid dovede do ponovne pojave težih oblika bolesti uz ubrzano širenje koga smo vidjeli kod omikrona”, kaže Čičin-Šain.
“Obzirom na katastrofalno visoku smrtnost, očito je da te mjere nisu bile dovoljne još negdje od jeseni naovamo. Pogotovo brine što se u dijelu javnosti stvara slika da su mjere problem, a ne ogroman broj bolesnih i mrtvih pa se organiziraju festivali slobode, umjesto da se ljudi zapitaju kako svatko od nas može pomoći onim najizloženijima među nama. Primjerice osobama pod imunosupresivnom terapijom, ili bolesnicima od leukemije, cjepivo ne pomaže tako dobro kao nama koji smo zdravi. Njima je doista potreban imunitet krda kroz visoku procijepljenost, a ne festival slobode”, naglasio je.
Stiže novo cjepivo
Krajem veljače u Hrvatsku stiže novo cjepivo, koje je od ostalih cjepiva drukčije po tome što je proizvedeno bez korištenja genskog materijala, na bazi proteinskih čestica, javlja HRT. “To je možda dobra vijest za sve one koji su skeptični ili koji se boje ovih genetskih cjepiva, znači cjepiva baziranih na RNA ili DNA vektoru, jer ovo cjepivo je zapravo bliže onim klasičnim cjepivima kao npr. protiv hepatitisa ili nekih drugih bolesti koja su već u upotrebi“, komentirao je Bojan Polić, imunolog i predstojnik Zavoda za histologiju i embriologiju na Medicinskom fakultetu u Rijeci.
Marijo Parčina kaže kako se radi o cjepivu gdje će ljudi koji imaju kontraindikacije za cijepljenje s jednim od ponuđenih cjepiva – ljudi koji su imali su neku alergičnu reakciju ili anafilaktički šok, ljudi s određenim srčanim problemima, s određenim poremećajima u zgrušavanju krvi – sada napokon imati dodatnu opciju da zaštite svoje zdravlje.
(Net.hr)
(2)
