Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u vrlo je složenoj, pa i teškoj situaciji: dok najavljuje novu proljetnu ofenzivu i oslobađanje okupiranih dijelova zemlje, u jednoj sedmici usred teške ukrajinske zime primio je dva udarca svojih najvećih saveznika – ostao je bez pomoći i SAD-a i Europske unije. No čini se da mu čak ni to neće biti najveći problem.
I u Americi i u Evropi na pomolu su izbori čiji bi se rezultat mogao značajno reflektirati na tok rata, odnosno na odnos velikih sila prema Ukrajini i kada je riječ o vojnoj pomoći, ali i kada se radi o potencijalnom dugoročnom rješenju konflikta.
Predsjednički izbori u proljeće čekaju i ruskog predsjednika Vladimira Putina, ali njihov ishod zamorno je predvidiv: on će bez poteškoća učvrstiti svoju vlast.
Zelenski je prethodnih dana apelirao na veću podršku zapadnih saveznika, ali u tome se nije dobro proveo: u Washingtonu je možda naišao na vrlo topao doček predsjednika Joea Bidena, svog snažnog zagovornika, ali slika u Kongresu bila je znatno drugačija.
Ondje su mu nabili na nos dosadašnju pomoć od čak 111 milijardi dolara, ali koja nije dala vidljive rezultate na terenu, i dali do znanja da će buduća pomoć ovisiti o njegovom ‘jasnom planu kako okončati rat’. Još neugodnije, republikanci su Zelenskog obavijestili da će u kratkoročnom roku blokirati pomoć sve dok Biden ne izmijeni svoju politiku prema useljenicima u SAD – što je jasan znak da je rat u Ukrajini postao žetončić u američkoj predizbornoj kampanji, a koja će trajati duže od godine dana.
Biden vs. Trump
Još gore, sve ankete zasad pokazuju da Biden zasad ozbiljno zaostaje u odnosu na vjerojatnog protukandidata Donalda Trumpa, a koji Zelenskom ne oprašta i ne zaboravlja da je prije nekoliko godina odbio njegov zahtjev da se provede istraga oko tvrtke Burisma Holding, povezane s Bidenovim sinom Hunterom…
Američki predsjednik, suočen s blokadom, uspio je pronaći posljednjih dvjestotinjak milijuna dolara, uglavnom za streljivo, no za Zelenskog i njegovu vojsku to je tek kikiriki.
Iz Evropske unije ukrajinski predsjednik jučer je dobio dugoročno pozitivnu vijest – nakon što je mađarski premijer Viktor Orban napustio prostoriju, ipak je donesena odluka o pokretanju pregovora o članstvu te zemlje u EU – ali odmah potom stigao je hladan tuš. Upravo Orban blokirao je europsku pomoć Ukrajini, vrijednu 50 milijardi eura.
U Europi se izbori odvijaju kontinuirano – baš nedavno u Poljskoj je došlo do obrata u kojemu je eurofil Donald Tusk osvojio vlast, no zato su desničari i potencijalni Orbanovi saveznici prevladali u Nizozemskoj (Gert Wilders) i Slovačkoj (Robert Fico) – pa se s neizvjesnošću iščekuju sveeuropski izbori koji će iznjedriti novi sastav Europskog parlamenta, a onda i Europske komisije.
O tome kako će Ukrajina preživjeti evidentno tešku 2024. godinu i kako će brojni izbori utjecati na borbu za oslobađanje teritorija te države, za tportal govori geopolitički stručnjak Vlatko Cvrtila.
‘Da, izbori mijenjaju političku klimu, a onda politička klima utiče na stanje na ratištu, na kojemu Ukrajina očito nije uspjela postići svoje ciljeve. Rusija je organizirala i utvrdila jaku obranu svojih položaja i u ovom trenutku teško se može predvidjeti njeno probijanje i oslobađanje kompletnog okupiranog teritorija, a pogotovo anektiranog poluotoka Krima. Ukrajina je dosad uživala snažnu podršku američke administracije jer je ona smatrala da je to u njenom interesu, ali i u skladu s uspostavljenim međunarodnim poretkom koji zabranjuje mijenjanje granica država, pogotovo u Europi, jer to neminovno dovodi do turbulencija. Klima se ondje mijenja pod utjecajem predstojećih izbora, a koji, ne zaboravimo, nisu samo predsjednički: na njima se djelomično bira i sastav Kongresa i Senata, koji zapravo donose ključne odluke. Kad bi republikanci uspjeli dobiti prevlast i ondje, onda bi uz svog predsjednika realizirali brojne politike za koje se Trump ranije zalagao’, smatra Cvrtila.
S druge strane, objašnjava, jasno je da je mađarski premijer Orban izbjegao blokirati početak pregovora s Ukrajinom o članstvu u Europskoj uniji jer mu je to ionako predstavljalo ‘manju štetu’, no zato je vrlo aktivno spriječio dodjelu novih 50 milijardi eura pomoći.
A uskoro slijede europski izbori i, sudeći po političkom raspoloženju u nekim državama, mogli bi dovesti do ‘šarenog’ sastava Europskog parlamenta, poteškoća u formiranju Europske komisije i još većeg zastoja u odlučivanju – ne samo oko Ukrajine, nego i drugih potencijalnih žarišta, pa i na Balkanu.
‘Sasvim je jasno da bez pomoći svojih saveznika Ukrajina ne može funkcionirati kao država, niti može održavati svoje vojne sposobnosti, a to je poprilično zabrinjavajuće. Kako se na bojištu nisu događale i ne događaju se veće promjene, sve ide prema tome da se rat pretvori u sukob niskog intenziteta koji će voditi do zamora na Zapadu, a onda i početka razgovora i pregovora o trajnom rješenju. Zamrznuti sukob nije dobra vijest za Ukrajinu jer bi bez značajnog napretka na bojištu došla za pregovarački stol s lošim kartama, ali to nije povoljno ni za Europu ni za čitav zapadni svijet jer dugoročno otvara prostor da se susrećemo s ozbiljnim krizama sličnima ovoj’, kaže Cvrtila za tportal.
Ruski predsjednik Putin u svom godišnjem obraćanju javnosti ovog tjedna ponovno je kao cilj rata spomenuo ‘denacifikaciju Ukrajine’, što ovaj analitičar smatra potpunom besmislicom, no upozorava na drugi potencijalni razvoj događaja:
‘Osim ‘denacifikacije’, Putin je ponovno spomenuo termin ‘neutralnosti’ Ukrajine, a pritom evidentno misli na njeno moguće članstvo u NATO-u, što je omogućeno izmjenama ustava ove zemlje. O tome se, treba podsjetiti, razgovaralo još na onim lanjskim mirovnim pregovorima u Turskoj i, po svemu sudeći, tema bi se mogla ponovno naći na stolu – kako pronaći aranžman koji će Ukrajini jamčiti sigurnost, a da istovremeno Rusija u njemu ne vidi prijetnju’, smatra Cvrtila.
Zamrznuti sukob
Za samu Ukrajinu, po njegovu mišljenju, zamrznuti sukob niskog intenziteta mogao bi biti problematičan i zato što postoji mogućnost pojavljivanja novih političkih elita, nezadovoljnih neostvarenim ratnim ciljevima, pa i radikalnih političkih platformi koje bi odgovarale Putinu, izazivale sukob sa Zapadom i posljedično ugrozile pregovore o pristupanju Europskoj uniji. Ovaj način svrgavanja Zelenskog nije toliko neizvjestan, smatra analitičar u razgovoru za Tportal.
‘Što se tiče Putina, on će sasvim izvjesno pobijediti na predsjedničkim izborima u Rusiji. Ondje vjerojatno postoje neki oblici narodnog nezadovoljstva, prije svega kod ljudi koji osjećaju izravne posljedice rata i određenog pada ekonomije, ali njegov autoritarni režim i dalje čvrsto kontrolira sve ključne poluge u društvu i uspješno sprječava svaki oblik otpora. U svojim rukama Putin ima socijalne instrumente, represivni aparat i medije, pa svaki vid nezadovoljstva vrlo brutalno i učinkovito kažnjava višegodišnjim zatvorskim kaznama. Čak i kad se na prosvjedu pojavi nekoliko hiljada ljudi, službe ih vrlo brzo sve pohapse’, objašnjava Cvrtila.
(Raport)
(62)
