Još nije počela realizacija projekta plinovoda Južna interkonekcija kojim bi se diverzifikovalo snabdijevanje Bosne i Hercegovine plinom. Razlog zašto je to tako jeste sp**ni zahtjev HDZ-a koji se odnosi na ovaj projekat.
Riječ je o plinovodu čija bi dužina trebala biti 180 kilometara, od čega bi 160 kilometara bilo u Bosni i Hercegovini. Njime bi se bh. plinovod povezao s hrvatskim plinovodom, i to na potezu Zagvozd – Imotski – Posušje – Novi Travnik, s odvojkom za Mostar. Procjena je da bi realizacija ovog projekta, koji podrazumijeva dotok plina iz Azerbejdžana, koštala 196 miliona KM.
Koji je značaj Južne interkonekcije
Južna interkonekcija ima podršku Sjedinjenih Američkih Država i to nije iznenađenje. Naime, ovim plinovodom bi se diverzifikovalo snabdijevanje plinom, tj. Rusija više ne bi bila jedina koja Bosnu i Hercegovinu snabdijeva plinom. To znači da bi se značajno smanjila energetska ovisnost Bosne i Hercegovine o Rusiji.
Osim toga, Bosna i Hercegovina bi manje ovisila i o državama preko kojih se distribuira ruski plin, jer svaka od tih država naplaćuje transport ovog energenta. Naime, ruski plin se od 70-ih godina prošlog stoljeća do 2021. distribuirao preko Ukrajine, Mađarske i Srbije do Bosne i Hercegovine. Taj plin se u posljednje dvije godine distribuira Turskim tokom, tj. preko Turske, Bugarske, Mađarske i Srbije.
Iz preduzeća BH Gas su također prije dvije godine poručili preduzeću Gas Promet Pale da im je Južna interkonekcija trn u oku. Da bi se shvatilo zašto je BH Gas ovakvog stava, potrebno je napomenuti na to da je Gas Promet uvoznik i distributer ruskog plina na području Republike Srpske. Većinski vlasnik Gas Prometa je preduzeće Srbijagas.
Plin se preko RS-a distribuira do Sarajeva u kojem je najveća potrošnja ovog energenta. Iskorištenost ovog plinovoda je tokom godine 30 posto, no tokom zime je ta iskorištenost stopostotna.
Objašnjavajući zašto je Južna interkonekcija trn u oku Gas Prometa, BH Gas tvrdi da je mjerna oprema na primopredajnoj plinskoj stanici u Zvorniku uvezena iz Srbije, tj. od Srbijagasa. BH Gas uvjerava da su do 2015. u Zvorniku imali svoju mjernu opremu koju je Gas Promet demontirao i bacio. Ukazali su da bi Gas Promet ostao bez prihoda zbog Južne interkonekcije.
Gas Promet je odgovorio da nisu protiv niti jednog plinovoda, pa tako ni protiv Južne interkonekcije, ali se pitaju da li je ovaj projekat ekonomski isplativ.
Oprečni stavovi HDZ-a i SAD-a
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je 2021. usvojila nacrt zakona o Južnoj interkonekciji. Međutim, entitetska vlada je u maju ove godine povukla nacrt ovog zakona koji je usvojen u Predstavničkom, ali ne i Domu naroda Parlamenta FBiH.
Kako saznajemo, razlog zašto je ovo učinjeno jeste što još nije postignut politički dogovor o ovom pitanju. HDZ-u nije prihvatljivo da BH Gas bude nosilac ovog projekta i zahtijeva da nosilac bude novo preduzeće “Južna gasna interkonekcija” koju bi osnovali kantoni. Vlada ZHK je donijela i odluku o formiranju ovog preduzeća.
Međutim, Michael Murphy kao ambasador SAD-a, zemlje koja je najveći pobornik Južne interkonekcije, žestoko je kritikovao predsjednika HDZ-a Dragana Čovića. Optužio ga je da želi osnovati preduzeće koje bi bilo pod etničkom kontrolom Hrvata. Kako je kazao, Čović je odlučio da slijedi sopstvene interese, a ne interese stanovnika FBiH.
Murphy je konstatovao da jedino BH Gas ima kapacitet i spremnost da vodi ovaj projekat i da formiranje novog preduzeća uopće nema uporište u zakonu te da je nelogično sa tehničkog i ekonomskog aspekta.
Trenutno je ovo pitanje i dalje u statusu quo, odnosno nema pomjeranja s mrtve tačke jer prvo Parlament FBiH treba usvojiti neophodni zakon i tek nakon toga bi se moglo započeti s projektom. Za sada nadležni ovo pitanje ne stavljaju na dnevni red.
(Klix)
(155)
