Dr. Francetić i dr. sc. Kutleša o cijenama lijekova, kako odlučiti tko će ih dobiti a tko ne, i zašto farmaceuti ignoriraju jeftini fluvoksamin…
Posljednjih dana stižu vrlo ohrabrujuće vijesti o pronalasku više lijekova koji bi mogli pomoći u liječenju oboljelih od covida-19. Tako je, primjerice, u Hrvatskoj ovih dana odobrena uporaba kombiniranog lijeka ronapreve, švicarske farmaceutske kompanije F. Hoffmann – La Roche.
Ronapreve je kombinacija dva monoklonska protutijela koji se primjenjuje intravenozno. Drugi je lijek regkirona, regdanvimab, i to su prvi lijekovi s monoklonskim antitijelima. Oni, tvrde proizvođači i analize, značajno smanjuju broj hospitalizacija i fatalne ishode od koronavirusa kod rizičnih pacijenata.
Britanska regulatorna agencija MHRA odobrila je pak primjenu antivirusnog lijeka molnupiravir američkih kompanija Merck i Ridgeback Biotherapeutics. On se daje osobama s blagim do umjerenim oblikom covida-19 koje pate od pretilosti, stariji su od 60 godina, imaju dijabetes ili bolesti srca. Taj lijek, smanjuje sposobnost repliciranja virusa, čime se usporava razvoj bolesti.
Prve oralne lijekove napravili Pfizer i Moderna
I američka multinacionalna farmaceutska kompanija Pfizer objavila je da je proizvela lijek paxlovid, koji bi mogao smanjiti broj hospitalizacija i smrtnosti od bolesti covid-19 za čak 89 posto. I jedan i drugi lijek moraju se početi uzimati što ranije, najmanje tri do pet dana od pojave prvih simptoma. Molnupiravir i plaxlovid su prvi oralni lijekovi za covid-19 koji se mogu uzimati kod kuće.
Prema Merckovoj analizi podataka, molnupiravir smanjuje rizik od hospitalizacije i smrti kod pacijenata oboljelih od covid-19 za 30 posto ako se pilule počnu uzimati unutar pet dana od pojave simptoma. Paxlovid, Pfizerov lijek, mogao bi biti puno učinkovitiji – tvrtka je objavila preliminarne rezultate koji pokazuju da lijek smanjuje rizik od hospitalizacija i smrti za 89 posto.
Svi proizvođači već su objavili da će njihovi lijekovi biti “vjerojatno učinkoviti” i na novu varijantu virusa omikron jer su se pokazali učinkovitost i u drugim u virusnim varijantama, poput, gama i delta.
‘Problem su cijene, koliko će se lijekova moći kupiti’
Očekivano, međutim, tako brzo pronalaženje lijeka kod mnogih izaziva sumnju pogotovo kad se zna da je koktel od tri lijeka protiv HIV-a dobiven tek nakon sedam ili osam godina, a za koronu se traži nešto više od godine dana. Razloga optimizmu ipak ima jer su antivirusne pilule usmjerene na “stroj za kopiranje virusa” ili enzime koji pomažu virusu da se replicira te nakon toga uđe u stanicu. Stoga ima razloga vjerovati da će ti lijekovi biti učinkoviti protiv svih varijanti covida-19, uključujući i najnoviji omikron, čak i ako imunitet od cijepljenja opada.
Ipak, oko učinkovitosti lijekova protiv covid-19, još je uvijek puno dvojbi, a na neke upozorava profesor dr. Igor Francetić koji priznaje da je isprva bio pesimist, ali sada smatra da podaci o najnovijim lijekovima djeluju ohrabrujuće.
“No, postoji problem cijena. S obzirom na to da lijekovi najbolje djeluju kad se daju u ranoj fazi infekcije, postavlja se pitanje koliko će se tih moći kupiti. Ako dnevno kod manjih zemalja imate oko 4000 novooboljelih, a kod većih zemalja i više desetaka tisuća oboljelih, koliko će se tih lijekova morati kupiti da bi se podmirile sve potrebe. Bojim se da nema zemlje na svijetu koja bi mogla trošiti milijarde dolara mjesečno da bi te nove lijekove mogli primiti svi oni koji se zaraze koronom”, rekao je Francetić.
‘Ne može biti lijekova za sve, tko će to određivati?’
Sljedeće je pitanje jesu li svi bolesnici kod kojih se pojave simptomi na covid-19 u mogućnosti napraviti brzi test i još brže dobiti rezultate. I nakon toga u kratkom roku nabaviti te lijekove, jer ako to potraje, a to se najčešće događa, onda će bolesnici s visokim rizikom od progresije bolesti, početi prekasno uzimati tablete. A tada je razdoblje maksimalne učinkovitosti tih lijekova vjerojatno prošlo.
Docent dr. sc. Marko Kutleša, pročelnik Zavoda za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju, upozorava na još jedan problem. “Tko će i kako odrediti, te po kojim kriterijima, tko će dobiti lijek, a tko neće. Jer za sve ih ne može biti. Ako dajete samo starijima, možete pogriješiti jer ima i mlađih ljudi kod kojih dolazi do ozbiljnijih posljedica pa i do smrtnog ishoda”, kazao je.
Docent Kutleša smatra da trebaju veće studije o učinkovitosti tih tretmana, ali o tomu ne može govoriti jer oni za sada u intenzivnoj njezi koriste kortikosteroide te lijek remdesivir. No, i tu su lijekovi u kasnijoj fazi bolesti manje učinkoviti jer zdravstvene probleme pojačava hiperupala kad vlastiti imunološki odgovor osobe uzrokuje mnoge simptome teške bolesti.
Lijekovi se na tržištu neće pojaviti prije proljeća
Posebnu zabrinutost izazivaju najnoviji podaci o efikasnost tih lijekova. Naime, pokazuje se da učinkovitost lijekova paxflovida i molnupiravira nije onakva kakvim se isprva pokazivalo. A to znači da nisu toliko učinkovite u sprečavanju težih oblika bolesti i hospitalizacije kao ni smrtnih ishoda kao što se isprva mislilo. Zbog toga su kompanije koje su ih proizvele odmah izgubile nekoliko postotaka vrijednosti na burzama.
I na kraju ako bi bilo ipak sve u redu s lijekovima, oni se neće na tržištu pojaviti prije proljeća.
Kompanije nemaju interesa za fluvoksamin
Zanimljivo je da se pred europskim i američkim agencijama za lijekove još nije našao lijek fluvoksamin, premda je to stari lijek i stara molekula, apsolutno nije štetan i već je dugo na tržištu. Postoji već dosta studija objavljenih u respektabilnim časopisima koje pokazuju da je taj lijek vrlo učinkovit u ranoj fazi bolesti i u izvanbolničkim uvjetima.
U najprestižnijem časopisu Lancetu objavljeno je da uzimanje fluvoksamina, u ranoj fazi bolesti i u izvanbolničkim uvjetima, za 30 posto smanjuje hospitalizaciju ili komplikacije. Do sličnih podataka došao je i profesor Robert Likić, ali na sve podatke još nitko nije reagirao.
Profesor Francetić drži da farmaceutske kompanije nemaju interesa za taj lijek iako su podaci jako obećavajući. “Fluvoksamin je previše jeftin i na njemu se ne može ostvariti neki značajniji profit. Dodatno ih bavljenje tim lijekom ne zanima jer mu je izašlo vrijeme patenta pa ga sada svi mogu proizvoditi. A manje zemlje i kompanije nemaju novaca za testiranja koja su potrebna. Stoga su taj lijek prepustili akademskoj zajednici i raspravama, od toga svijet, dakako, neće imati puno koristi.”
‘U drugim državama vjerojatno ne vode evidenciju’
Docent Kutleša priznaje da ne stojimo dobro po broju umrlih od korone te da se vrtimo oko 15 mjesta. Objašnjava, međutim, da je u nas relativno velika smrtnost od korone u odnosu na druge zemlje posljedica vrlo dobre epidemiološke službe. “Ona dobro prati sve što se događa s oboljelima od korone, a posebno broj umrlih. Nisam siguran da u drugim državama tako detaljno vode evidenciju. Mi imamo dugu tradiciju javnog zdravstva i to sada daje rezultate.”
Također ističe da bi pri nabrajanju onih koji su umrli bilo vrlo važno precizirati kolika je bila starost tih pacijenata, kakav su imali komorbiditet te jesu li cijepljeni ili ne. “To je ključno. Često se govori kako se umire i nakon što su ljudi cijepljeni. Točno. No kod nas je umrlo vrlo malo takvih bolesnika, manje od desetak, a uglavnom su bili stariji od 70 godina, kad neki slabije reagiraju na cijepljenje, a imali su i razne komorbiditete. Zbog toga je iznimno važno da se uzme i treća ili booster doza koja pruža još veću zaštitu”, ističe doktor Kutleša.
U Klinici za infektivne bolest Dr. Fran Mihaljević još se nisu susreli s novom varijantom virusa omikron, a po Kutleši stara varijanta delta nimalo nije izgubila na svojoj snazi i potentnosti. Objašnjava kako se svatko tko osjeti simptome mora testirati te u slučaju pozitivnog nalaza o tomu mora obavijestiti svoga liječnika. To je potrebno jer u protivnom neće dobiti covid potvrdu. A kad se osjete problemi s disanjem onda se valja javiti u bolnicu.
Lijekovi nisu dizajnirani da zamijene cijepljenje
Docent Kutleša je zaključio kako u bolnici vlada kontinuirana gužva, da je zdravstveno osoblje iscrpljeni fizički, ali još više emocionalno. “Gledati kako umiru mlađi ljudi ili srednjih godina koji su još do jučer bili relativno ili sasvim zdravi, zaista je strašno. I to ostavlja tragove na našim liječnicima i medicinskim sestrama.” I sve to govorio je docent Kutleša i prije nego se dogodila grozna tragedija kad je umrla mlada žena koja se zarazila u trudnoći. Sve je teško pogodilo zdravstveno osoblje koje se mjesec dana borilo da joj spase život.
Klinička ispitivanja novih lijekova koji pokazuju dobre rezultate stvarno puno obećavaju, no naši sugovornici profesor Francetić i docent Kutleša, kao i ostali liječnici, ističu da ti lijekovi nisu dizajnirani da zamijene cijepljenje.
“Oni samo pružaju dodatnu potporu oboljelima, osobito starijim osobama ili onima s oslabljenim imunitetom koji nemaju dovoljno jak odgovor na cjepiva. Cjepivo je za sada najbolji lijek i ostaje jedino efikasno i pravo sredstvo protiv. Jer ne možete uzeti pilulu dok se ne razbolite, a cjepivo pomaže da izbjegnete bolest. I to je njegova najveća prednost”, naglasio je.
Šefu Pfizera smiješna politizacija epidemioloških mjera
Izvršni direktor Pfizera Albert Bourla izjavio je kako se nada da će Uprava za hranu i lijekove ovog mjeseca odobriti Pfizerov lijek protiv covida-19 Paxlovid. U preliminarnom pregledu rezultata istraživanja u kasnoj fazi utvrđeno je da je pilula 89 posto učinkovita u smanjenju rizika od hospitalizacije i smrti. Istaknuo je kako ne očekuje da će doći do pada učinkovitosti lijeka, kao što se dogodilo s pilulom tvrtke Merck & Co. i partnera Ridgeback Biotherapeutics LP.
Bourla je podržao napore da se nose maske i da se ljudi cijepe. “Nažalost ta su pitanja politizirana, što je smiješno jer se radi o zdravlju.” Zaključio je kako se upravo analizira pruža li Pfizerovo cjepivo manju zaštitu od varijante omikron te da se nada da će imati više informacija u narednim tjednima.
“Sada se čini se da je omikron zarazniji, ali uzrokuje manje teške bolesti. Mislim da nije dobra vijest imati nešto što se brzo širi. Brzo se širiti znači da se zaradi milijuni ljudi te da može doći do još jedne mutacije. Nitko to ne želi”, kazao je Bourla.
(Telegram.hr)
(5)
