Novi prijedlog ugovora sa Elektroprivredom Bosne i Hercegovine doveo je u pitanje radna mjesta i opstanak…
Zenički Arcelor Mittal najveći je potrošač električne energije u Bosni i Hercegovini. Za tu namjenu mjesečno izdvaja milionske iznose. Zaposlenih je više od dvije hiljade tri stotine. Novi prijedlog ugovora sa Elektroprivredom Bosne i Hercegovine doveo je u pitanje radna mjesta i opstanak.
Nikhil Mehta, direktor “Arcelor Mittala”
“Cijena električne energije koju oni traže za 2022. godinu je 125 puta veća od trenutne. To bi proizvelo dodatnih 70 miliona maraka troškova. Na godišnjem nivou mi trošimo 520 hiljada megavata električne energije i sa 70 miliona utjecaja nema svrhe da nastavimo sa proizvodnjom. Ne možemo preživjeti.”
Arcelor Mittal je i jedna od kompanija u kojima je najavljen štrajk upozorenja zbog najavljenog poskupljenja struje. Kažu, ne pristaju da se Federalna vlada i Elektroprivreda kockaju sa privredom i radnim mjestima. Otpuštanja su, tvrde, neminovna sa računima za struju većim i do 200 posto.
Adnan Smailbegović, Udruženje poslodavaca FBiH
“Čak znam neke kompanije koje su za 240 posto potpisale povećanje električne energije, to zaista dovodi jako puno firmi u probleme. Smanjenje radnih mjesta svakako, čak utjecaj i na plate radnika. Poskupljenje proizvoda i usluga na domaćem tržištu. Oni koji plasiraju oni će zasigurno morati ukalkulisati svoje proizvode. Sve to na kraju će nažalost plaćati građani ove države.”
Resorni ministar tvrdi da je voljan već u naredna dva dana da održi sastanak sa poslodavcima. Podsjeća, po zaključku Vlade formirana je radna grupa koju čine predstavnici Ministarstva, dvije elektroprivrede, FERK-a, Konkurencijskog vijeća i Kancelarije premijera. Prijedlog rješenja bi se trebao do kraja sedmice naći pred Vladom. No ministar uvjerava – nije sve tako crno.
Nermin Džindić, ministar energetike rudarstva i industrije BiH
“Podatak koji govori da 65 hiljada mjernih mjesta Elektroprivreda ima u privredi i podatak da za 55 hiljada mjernih mjesta neće doći do povećanja cijene, govori da situacija nije takva kakva se prezentuje. Ostatak od 10 hiljada mjernih mjesta naravno je na tržišnom modelu snabdjevanja i zakonski je definisan način na koji taj sektor funkcioniše. Ono što je isto tako poznata činjenica da svi na tom modelu tržišnog snabdjevanja imaju mogućnost da kupe električnu energiju od 23 prijavljena, registrovana dilera odnosno prodavca električne energije.”
Više u prilogu BHRT-a:
(SB)
(0)
