Iskazavši stav koji je u potpunoj suprotnosti sa stavom State Departmenta o Miloradu Dodiku kao glavnom faktoru destabilizacije, hrvatski su europarlamentarci još jednom stali na stranu Milorada Dodika, ali i na stranu Rusije koja je glavni pokrovitelj Dodikovih antiustavnih aktivnosti koje ozbiljno prijete ugrožavanju mira.
Piše: MARIO ILIČIĆ
Zastupnici Republike Hrvatske u Europskom parlamentu nedavno su u Mostaru pružli neskrivenu podršku lideru SNSD-a Miloradu Dodiku kome su Sjedinjene Američke Države izrekle nove sankcije.
Delegacija u kojoj su se našli Željana Zovko, Tomislav Sokol i Karlo Ressler poručila je da sankcije Miloradu Dodiku nisu realne, te da se oni iz tog razloga protive uvođenju sankcija. Osim toga poručili su da Dodik nije glavni problem u Bosni i Hercegovini.
Iskazavši stav koji je u potpunoj suprotnosti sa stavom State Departmenta o Miloradu Dodiku kao glavnom faktoru destabilizacije, hrvatski su europarlamentarci još jednom stali na stranu Milorada Dodika, ali i na stranu Rusije koja je glavni pokrovitelj Dodikovih antiustavnih aktivnosti koje ozbiljno prijete ugrožavanju mira.
Čovićevo prorusko savezništvo s Dodikom odavno je poznato, i u suprotnosti s retorikom hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, a u posljednje vrijeme sve bliža politici predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića.
Iz pouzdanih izvora bliskih hrvatskom HDZ-u saznajemo kako je saborski zastupnik Ressler, inače pastorak Vladimira Šeksa, već neko vrijeme u „ljubavi“ sa Zoranom Milanovićem, nakon Milanovićevih skandaloznih izjava o obitelji Zec, u što je upleten Šeks kao tadašnji državni tužitelj. Ressler je, kako doznajemo, izgubio povjerenje Plenkovića, a što se krije iza neskrivene podrške hrvatskih europarlamentaraca koji su u Mostaru stali uz Čovićevu i Dodikovu politiku u razgovoru za „Slobodnu Bosnu“ otkriva politolog Davor Gjenero.
Foto: Fena
„Temelj retorike četvoro zastupnika Europske pučke stranke iz HDZ-a, definirala je Željana Zovko iz HDZ-a BiH, bivša bosanskohercegovačka diplomatkinja iz `hrvatske kvote`. Naime, ona govori o tome da su u BiH „građani Hrvatske … obespravljivanju u BiH i diskriminirani … već 20-ak godina”. Na tu se retoriku naslanja i zastupnica Sunčana Glavak, koja kaže da dio njihovih kolega u Europskom parlamentu ne razumije `da su Hrvati BiH zapravo građani Europske unije`.
Upravo ove dvije rečenice oslikavaju najveći problem odnosa Republike Hrvatske prema procesima u BiH“, kaže Gjenero, te nastavlja:
„Evidentno je da Hrvatska politiku prema BiH svodi na pitanje položaja tamošnjih Hrvata, i to ne u državi Bosni i Hercegovini, nego u Federaciji, jer se faktičnoj obespravljenosti Hrvata u `Dodikovu entitetu` uopće ne posvećuje pozornost. Tretiranje Hrvata u BiH kao građana Hrvatske, a time i kao građana EU, krajnje je nedosljedno. Na stranu što većina Hrvata u BiH, kao i znatan broj Bošnjaka, pa i Srba i ostalih ima hrvatsko državljanstvo. U uvjetima kad građani imaju dvojno državljanstvo, izrazito je vidljiva njihova `dvojna lojalnost`, koja obilježava sve nacionalne zajednice izvan matične države, ali u političkom smislu takve građane s dvojnim državljanstvo valja tretirati kao državljane države u kojoj žive. Inače se niječe temeljni liberalni princip i načelo državnog suvereniteta (što je konzervativno načelo, koje mora biti na srcu predstavnicima Europske pučke stranke)“, napominje Gjenero.
Foto: Agencije
Kada je riječ o sramnim izjavama koje su od strane hrvatskih europarlamentaraca stigle iz Mostara, gdje su europarlamentarci prisustvovali sjednici Čovićevog HNS-a, Gjenero nema dileme:
„Jasno je da je posjet četvoro europarlamentaraca Mostaru trebao biti svojevrsna podrška Draganu Čoviću, kao glavnom pregovaraču u ime hrvatskog političkog korpusa, o promjeni izbornog zakonodavstva. Jasno je da se ovakvom retorikom nastoji smanjiti manevarski prostor za kompromise, a čini se da je glavni problem u poziciji Čovića kao pregovarača u tome što je iz fokusa posve istisnuo potrebu da se zadovolji judikatura Europskog suda za ljudska prava. Za razliku od premijera Plenkovića, koji kad govori o promjeni izbornog sustava u BiH govori i o presudama bosanskohercegovačkog Ustavnog suda i o onima Europskog suda za ljudska prava, Čović, kao i četvoro hrvatskih europarlamentaraca, ovaj aspekt posve istiskuju iz svog fokusa.
Bit politike je kompromis, a ona je djelatnost koja se odvija u iracionalnom manevarskom prostoru između interesa i zakonodavnog okvira. Svako izbjegavanje spremnosti za kompromis, svaki pokušaj zaoštravanja pozicija koje dovodi do udaljavanja od kompromisa. Kao što je glasanje Čovićeva trojca u Domu naroda, ili serija nevjerojatnih izjava predsjednika Milanovića, smanjivala manevarski prostor kompromisa, tako se i ovakvim tipom potpore i pogrešnim unošenjem elementa `europskog državljanstva` jednog od triju konstitutivnih naroda, čini medvjeđa usluga postizanju kompromisa. Međunarodni predstavnici već su jednom zaustavili pregovore, jer su ocijenili da niti jedna od pregovaračkih strana nije spremna na kompromis. A sada definitivno vrijeme za postizanje nužnog kompromisa curi“, kaže Gjenero.
Izvor: Facebook
Zanimljivo je kako zagovarači „europskih vrijednosti“ u Mostaru nisu našli za shodno osuditi fašističko divljanje na Partizanskom groblju u Mostaru koje je u danu posjeta hrvatskih europarlamentaraca bio glavna tema u BiH.
„Klimi pogodnoj za kompromise ne doprinose niti mostarski incidenti, niti napetosti unutar većina u Gradskoj skupštini grada Mostara, čije je uspostavljanje bilo jedan od rijetkih političkih uspjeha u zadnje vrijeme, niti ekscesi s profašističkom pozadinom, poput onog na mostarskom Partizanskom groblju“, kazao je Gjenero za „Slobodnu Bosnu“.
(SB)
(1)
