Ne postoji gornja granica do koje cijena goriva može ići, riječi su kojima je za Index današnje veliko poskupljenje goriva prokomentirao naftni stručnjak Igor Dekanić, inače profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu i autor knjige Stoljeće nafte.
Benzin je danas poskupio 22 lipe, dizel 28 lipa, a autoplin je skuplji 7 lipa. Dizel je tako na nekim mjestima probio granicu od 11 kuna i najskuplji je ikad.
Porast cijena sirove nafte
“Osnovni razlog za poskupljenje derivata na domaćem maloprodajnom tržištu je porast cijena sirove nafte na međunarodnim tržištima. Kod nas je sustav formiranja cijena derivata slobodan u smislu da opskrbljivači formiraju slobodno cijene, na temelju cijena uvozne sirove nafte i uvoznih naftnih derivata”, objasnio je Dekanić.
“Kako su cijene rasle na međunarodnim tržištima, a one su rasle zbog covid-oporavka u većini zemalja, tako je došlo do povećanja cijena na maloprodajnom tržištu”, navodi.
“Korist imaju naftne kompanije i država”
Ističe kako 60 posto maloprodajne cijene benzina završi u našim porezima, nadalje fondovima za otplatu kredita za izgradnju autocesta i ostale prometne infrastrukture, dok se kod dizela radi o oko 55 posto maloprodajne cijene.
“Korist od povećanja cijena imaju, dakako, naftne kompanije, ali i prije svega država, jer se povećava prihod državnog proračuna, i dakako proizvođači nafte. Štetu imaju uvoznici”, govori.
“Dugoročno gledano, korist ima i politika energetske tranzicije jer je daleko lakše provesti tranziciju u pravcu obnovljivih, a skupljih izvora energije kad su cijene visoke nego kad su niske”, poručuje.
Razlika između BiH i Hrvatske
Pitamo ga zašto je u BiH toliko niža cijena nego u Hrvatskoj. U BiH dizel košta, primjerice, 8.40 kn.
“Način formiranja cijena derivata je drugačiji. Drugačije su trošarine, ne financiraju se u takvom obujmu ceste, autoceste itd. Ali, recimo, podvukao bih da je europska politika slična Hrvatskoj, cijene i porezi na naftne derivate su također visoki kao u Hrvatskoj”, govori.
“U 1970-ima smo imali četverostruko povećanje cijena”
Podvlači kako ne postoji granica do koje cijena može ići.
“Imali smo s 1973. na 1974. krizu kad su cijene učetverostručene. Onda s 1979. na 1986. su ponovo udvostručene cijene. A 1986. dolazi do krize OPEC-a (Organizacija zemalja izvoznica nafte, op.a.) kad se cijena dvostruko smanjuje. Nema granica, postoji samo odnos ponude i potražnje, kao i dogovor zemalja OPEC-a”, kazuje.
O onome iza scene
“Dakle, ako OPEC ili OPEC+, odnosno to su OPEC i Rusija, uvide da im trebaju veći prihodi, oni će ići za ekstremno visokim smanjenjem ponude. Oni ne određuju cijene, oni određuju količinu ponude nakon koje cijena može porasti. No dovelo bi to do brže energetske tranzicije prema obnovljivim izvorima energije i dugoročno bi tu i zemlje OPEC-a bile pogođene, odnosno moglo bi im se obiti o glavu”, pojasnio je.
“No to je ono iza scene. Primarno situacija ovisi o ponudi i potražnji na otvorenom tržištu, a onda i o visini poreza i ostalim elementima koji se namiruju iz maloprodajne cijene derivata, koji su vrlo oporezivi i tome pribjegavaju sve zemlje”, pojasnio je.
Štern: Poskupljenje je na svjetskoj razini
Kontaktirali smo i bivšeg generalnog direktora INA-e i nekadašnjeg ministra gospodarstva Davora Šterna. “Nema velike mudrosti, poskupila je nafta, poskupilo je gorivo, to je povezano”, rekao je Štern.
“Je li to prihvatljivo poskupljenje u odnosu na cijene nafte, o tome se može razgovarati jer dogodilo se da se derivate kažnjava s nametima na proizvodnju. Ali, što je tu je. Poskupljenje je to na svjetskoj razini”, pojasnio je on.
“Sve će odrediti potražnja”
I on govori kako nema gornje granice.
“Nema gornje granice, kao ni u čemu drugom. Sve će odrediti potražnja. Prestankom covida, odnosno ublažavanjem mjera počela je rasti proizvodnja i potrošnja ljudi tako da tržište određuje cijenu. Ako će biti velika potražnja, bit će velika cijena, a dogodilo se i da se nije ulagalo puno u nove izvore energije”, poručio je Štern.
“Nismo spremni za zelenu tranziciju”
Pitali smo i koje je njegovo mišljenje o stavu da više cijene goriva odgovaraju zapadnoj Europi ili istočnoj Aziji jer je tako brža energetska tranzicija prema zelenoj energiji.
“Teoretski da, međutim mi nismo spremni za tu tranziciju. U tehnološkom smislu nismo spremni za čista goriva, svijet nije našao način za skladištiti energiju, primjerice, sunca ili vjetra, nije našao način za upotrebu vodika. To će trajati, prema mom mišljenju, desetak godina”, rekao je.
“Hibridni automobili će smanjiti potrošnju goriva, ali ipak će većina vozila ići na dizel ili benzin. Potpuno električni automobili će teško osvojiti tržište, nema ni punionica, cijene su visoke”, rekao je Štern.
“Država malo što može učiniti”
Što se tiče cijena goriva, pitamo ga i što država može učiniti.
“Mislim da su troškovi države jako porasli zbog korona-krize i covida, svega ostaloga što država mora platiti. Imaju malo prostora za korekciju trošarina kako bi olakšali potrošačima. No to je pitanje za vladu i Ministarstvo gospodarstva”, pojasnio je Štern.
Ovo je stanje na svim benzinskim postajama
Što se tiče konkretnih cijena, HAK je na svojim stranicama napisao kako one mogu varirati na pojedinačnim postajama ovisno o cjenovnoj politici kompanije.
“Cijene goriva mogu varirati na pojedinačnim postajama ovisno o cjenovnoj politici kompanije. Ovo su najniža i najviša cijena goriva za određenu kompaniju. Najviše cijene su obično na postajama koje se nalaze u sklopu autocesta. Pojedinačne cijene po postaji mogu se pregledati na HAK Interaktivnoj karti i HAK mobilnim aplikacijama. Članovi HAK-a imaju popust na BP Tifona i Croduxa. Cijene su preuzete s portala www.mzoe-gor.hr”, objavljeno je na stranici HAK-a.
Evo kako je u susjedstvu
Što se tiče susjedstva, recimo da, prema podacima od 30. rujna, u Bosni i Hercegovini litra benzina Eurosuper 95 košta 8.76 kuna, eurosuper 98 dođe 9.11 kuna, a dizela 8.40 kuna.
U Srbiji litra Eurosupera 95 dođe 10.32 kn, eurosuper 98 košta 10.97 kn, a dizel 10.48 kuna.
U Crnoj Gori litra Eurosupera 95 je 10.44 kn, isto koliko i litra Eurosupera 98. Dizel po litri košta 9.31 kunu.
Eurosuper 95 se u Sloveniji može kupiti po cijeni od 9.49 kuna, a Eurosuper 98 košta 11.08 kn. Dizel dođe 10.10 kn.
Što se tiče Mađarske, Eurosuper 95 dođe 9.57 kn, Eurosuper 98 je 10.06 kn, a dizel 9.71 kn.
Ovako je na zapadu
Primjera radi, provjerili smo i koliko košta gorivo u zapadnoj Europi.
Tako u Njemačkoj Eurosuper 95 košta 11.93 kn, Eurosuper 98 je 14.66 kn, a dizel 10.89 kn. U Francuskoj litra Eurosupera 95 košta 12.02 kn, Eurosuper 98 je 12.62 kn, a dizel 11.36 kn.
U Velikoj Britaniji Eurosuper 95 košta 11.93 kn, Eurosuper 98 12.28 kn, a dizel 12.18 kn. U Švedskoj Eurosuper 95 dođe 12.63 kn, Eurosuper 98 je 13.22 kn, a dizel 13.58 kn.
(Index.hr)
(262)
