Broj jedan za 2024. je, kako kaže, bezbjednost, te ocjenjuje da međunarodne trupe u BiH i na Kosovu treba ojačati, jer imaju zadatak da spriječe oružane incidente kao što je bila Banjska.
Austrijski diplomata, bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Wolfgang Petritsch u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da se treba kombinovati sveukupni pristupni proces Evropskoj uniji za svih šest država Zapadnog Balkana, sa posebnim dijalogom između Beograda i Prištine.
Petrič naglašava dvije stvari važne sljedeće godine. Broj jedan za 2024. je, kako kaže, bezbjednost, te ocjenjuje da međunarodne trupe u BiH i na Kosovu treba ojačati, jer imaju zadatak da spriječe oružane incidente kao što je bila Banjska.
Stabilnost prije svega
Na drugom mjestu, dodaje, 2024. treba iskoristiti da se snažno radi na prijedlozima, zbog vakuuma u liderstvu u SAD i EU, gdje se održavaju izbori.
Smatra i da Kosovo treba da ponudi fer prijedlog i rješenje sa kojim bi Srbi i Albanci mogli živjeti.
“Vlada mora to da uradi, pređe dodatnu milju, učini sve da popravi situaciju, jer je u pitanju Kosovo, njegova državnost, suverenost i što se prije problem riješi, Kosovo će se brže kretati ka EU institucijama”, poručuje Petrič.
Za kosovske lidere je ova godina bila najizazovnija u smislu bezbjednosti, od perioda nezavisnosti, najviše zbog napada na kosovsku policiju u Banjskoj. Kako to vidite?
Petritsch: To je zaista bilo, između Beograda i Prištine, i ne govorim samo o dijalogu koji na žalost u 2023. godini koja nije bila najuspješnija za dijalog, mislim da opasnost ovog incidenta je zaista u tome da će se odraziti na sledeću godinu na bezbjednost i vojnu stranu nesporazuma koji traje između Beograda i Prištine.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani povremeno pominje opasnost od novih, kako kaže, citiram, napada Srbije na Kosovo, pominjući slučaj Banjska. Da li po Vašem mišljenju postoji takav rizik?
Petritsch: Rekao bih da smo, naravno, bili odahnuli, da potencijal za oružani sukob nije ispunjen, da tako kažem. Ali pokazuje se da postoji velika opasnost da sada, dugo traju pregovori između Beograda i Prištine, kojima moderira i gura naprijed EU, da taj dijalog jednostavno neće imati relevantnost koju je imao u prošlosti.
U tom smislu je 2023. zaista vododjelnica. Vjerujem da, ukoliko ne budemo iskoristili 2024. da EU i dva suparnika Beograd i Priština ne razmisle veoma ozbiljno o novom prilazu, onda nisam siguran da li će 2025., kada će svi izbori naredne godine, nisam siguran da će donijeti suštinski progres. Ako 2025., kada ćemo konačno imati novu Komisiju u Briselu, u Vašingtonu novu administraciju ili nastavak Bajdenove, onda ćemo imati novu mogućnost da se restartuje dijalog. Ali, kažem da se treba osloniti na iskustvo poslednjih godina i uzeti u obzir mjere iz poslednjeg incidenta. Zaista treba da nanovo procijenimo metodologiju procesa medijacije.
Mislim da ne možemo vidjeti dijalog izolovan od pristupnog procesa, pregovora o članstvu posebno sa Srbijom, takođe očekujem da se mora više uraditi kako bi Kosovo i njegova populaciju bili bliže realnosti mogućeg pristupa EU, što će svakako trajati godinama.
Mislim da se treba kombinovati sveukupni pristupni proces za svih šest država Zapadnog Balkana, sa posebnim dijalogom između Beograda i Prištine. To bi trebalo da bude mnogo jasnije kako bi pregovarači i vlade sa obje strane to uzeli zaista ozbiljno i ne bi bježali u konflikte koji apsolutno nisu benefit ni za Srbiju, ni Kosovo. Treba da razmišljamo i u širim pojmovima, mislim da problem leži u činjenici da se globalna situacija promijenila tako dramatično da odjednom možete vidjeti kako se malo pažnje može pokloniti relativno malom konfliktu koji traje, kao između Kosova i Srbije.
Referišem na rat Rusije i Ukrajine, rat između Izraela i Hamasa na Bliskom istoku i to su zaista važne tačke konflikta za 2024. Zato mislim da se vaši interesi i aktivnosti u Beogradu i Prištini trebaju poduzeti.
“Ne dozvoliti Republiku Srpsku na Kosovu”
Zašto ste rekli da se nadate da će se u SAD nastaviti kontinuitet Bidenove administracije? Mislite li da je više naklonjena dijalogu između Kosova i Srbije?
Petritsch: Da, mislim da je administracija predsjednika Bidena, da su zainteresovaniji za konstruktivno rješenje. Vidjeli smo da je u prošlosti, pod Trumpovom administracijom, Grenell (bivši specijalni izaslanik SAD za dijalog Richard Grenell) radio stvari koje jednostavno nisu u interesu fer razrješenja konflikta. Međunarodna zajednica, posebno EU, treba da ima vrstu slobode da pronađe evropsko rješenje za konflikt. Na to sam prethodno mislio kad sam rekao da treba da vidimo širu sliku cjelokupnog pristupnog procesa.
Treba da vidimo bezbjednosti prostor Zapadnog Balkana kao cjeline, i mislim da je važno reći da oboje, i Srbija i Kosovo, žele da se pridruže EU. Zato je samo EU rješenje izvodljivo, i ono bi okončalo dva velika istorijska konflikta koja još postoje kao ostaci Jugoslavije, to su jasno Kosovo, ali i BiH.
Mislim da je Kosovo na neki način lakše riješiti jer tu imate jasnu situaciju. Imate većinsku populaciju na Kosovu i manjinu na sjeveru Kosova, i riješiti taj problem je po mom mišljenju lakši nego trougao koji postoji u BiH između tri etničke zajednice gdje je teže i kompleksnije naći bolje rješenje. Treba dodati još nešto s obzirom na probleme u BiH, treba da nađemo rješenje za Kosovo koje je bolje od onog 1995. za BiH u Dejtonu.
Trebamo veći kvalitet, pravičnost i takođe fizibilnost vlada, o tome treba dobro promisliti. Ono što definitivno ne želimo da vidimo je još jedna Republika Srpska na Kosovu, što međunarodna zajednica isključuje kao model. Tužno iskustvo u BiH sa Republikom Srpskom je znak upozorenja da se ne ponovi ista greška na Kosovu. Nađimo fer soluciju za srpsku manjinu, mislim da je to veoma mnogo u interesu Prištine i većinske zajednice. Ali ne prevenirajmo uspjeh time što ćemo biti previše strogi u stvarima koje trebaju više fleksibilnosti u procesu normalizacije.
“Mali napredak u dijalogu u 2024”
Kada govorimo o manjini na Kosovu, iz godine u godinu se raspravlja o Zajednici opština sa srpskom većinom. Kosovo ulazi u još jednu godinu kada se očekuje njeno formiranje. Mislite li da će se sada desiti?
Petritsch: Mislim da u 2024. neće biti mnogo napretka u smislu okončanja koraka koji se još trebaju poduzeti. Mislim da 2024. sa izborima u EU i SAD, da se politički pritisak iz Vašingtona i Brisela neće materijalizovati prema rješenju. Zato treba naglasiti dvije stvari – bezbjednost je broj jedan za 2024., međunarodne trupe u BiH i na Kosovu treba ojačati, oni imaju zadatak da se ne desi incident kao Banjska ili bilo koji drugi mogući oružani konflikt, zato treba da posvetimo puno pažnje bezbjednosti. S druge strane iskoristimo 2024. zbog vakuma u liderstvu u SAD i EU, iskoristimo 2024. da zaista snažno radimo na predlozima.
Pomenuli ste Zajednicu, mislim da je u interesu Prištine da izađe sa fer predlogom. To je važno. Jasno, Beograd želi mnogo više za svoju manjinu, manjine uvijek žele da imaju više, ali to mora da bude rješenje koje je fer s jedne strane, a sa druge ne bi trebalo i moralo da razori funkcionalni sistem, politički sistem na Kosovu. I još nešto važno. Zašto se ovi incidenti dešavaju i češći su nego ranijih godina? Zato što se rješenje čeka već previše dugo, preko deset godina, i što se duže nema konstruktivnog odgovora na tako otvoreno pitanje, sve će biti gore. A to ne želimo, jer imamo dovoljno.
Evropa ima dovoljno problema u susjedstvu, Bliski istok i Ukrajina su susjedstvo. Oni su tako blizu Evropi, u svijetu globalizacije ovi konflikti su u našem susjedstvu, ne samo virtuelno, nego zaista. Zato mislim da proaktivnije inicijative treba preduzeti i za Prištinu je važno da izađe sa predlozima. Ništa nije važnije od razgovora na tehničkom nivou, uvijek govorimo zašto treba zajednica, ali jesmo li ikada govorili o detaljima?
Kako treba da takva zajednica izgleda, koje ovlasti treba da ima, koju oblast da pokriva, za mene je važnije da se izgradi takva zajednica od samog početka, pitati ljude, da li je neko direktno pitao ljude na sjeveru? Kako ćete regulisati odnose između većine na sjeveru i manjine, srpske većine i kosovsko albanske manjine tamo?
Nisu tamo 100 posto Srbi, tamo žive i kosovski Albanci, kakvi će biti ti odnosi? Razgovarati sa ljudima, to je odgovornost politika, posebno u Prištini da se vidi što su želje i ideje, i uzmite ih ozbiljno, da bi se došlo do fer rješenja. U tom direktnom unutrašnjem kosovskom dijalogu mogli bi doći do realističnijih odgovora, nego samo razgovora na najvišem nivou Prištine i Beograda.
“Bez unutrašnjeg dijaloga sa Srbima na Kosovu nema rješenja”
Kažete da bi Kosovo trebalo da predloži sopstveno rješenje za Zajednicu, dok EU kaže da su Kosovo i Srbija složile o principima za to. Jeste li vidjeli nacrt koji je predstavljen objema stranama?
Petritsch: Znam osnove, i ovo je ono kako ja razumijem i sve što sam kazao, treba da se temlji na predlogu.
Znači mislite da Kosovo treba predložiti sopstevni prijedlog na temelju EU prijedloga?
Petritsch: Da, i da ima specifičnije i konkretne ideje, kao što sam rekao. Ne mislim da ljudi u Briselu shvataju detalje u smislu lokalne populacije i što njoj treba, što je već tamo, što bi međunarodna zajednica i EU vidjeli kao važno da bi Kosovo i Srbija mogli da krenu brže naprijed ka EU. To je ključ rješenja za problem na sjeveru Kosova, ali se ne može riješiti bez neke vrste unutrašnjeg kosovskog dijaloga.
Dijalog Beograda i Prištine je važan, ali s obzirom da se neće mnogo desiti u 2024. zbog izbora koje sam pomenuo, mislim da bi unutrašnji kosovski dijalog pomogao da se u 2025. pomjeri bliže normalizaciji. Učinimo nešto na lokalnoj normalizaciji kao temelju normalizacije između dvije države.
Kurti shvata ozbiljnost problema
Pomenuli ste da je 2024. godina izbora u EU i SAD, znači li to da ističe vrijeme za Kosovo i Srbiju da postignu napredak, EU izaslanik Miroslav Lajčak je rekao za loklani medij na Kosovu da Kosovo gubi dragocjeno vrijeme time što nema napretka?
Petritsch: Tu bih podržao Lajčaka u toj interpetaciji, jer Kosovari treba da shvate da je problem unutar Kosova. Neriješeni odnosi srpske manjine i većinske populacije. Srbija je van toga i naravno ima veoma važan politički, ekonomski finansijski uticaj, i to treba uvažiti. Ali mislim da Kosovo treba da napravi ozbiljan korak ka Srbima. Znam da je to veoma teško, ali politika je teška stvar. Korak koji predlažem je potruditi se da se uspostavi dijalog između lokalnih zajednica na sjeveru. To je najveća prepreka, ali ako u tome uspijete, mislim da bi to bio važan korak naprijed prema zajednici i prema normalizaciji odnosa.
Kosovski lideri često kažu da žele da razgovaraju sa srpskom manjinom, ali Vi kažete da ne treba samo razgovarati, već nešto više.
Petritsch: Svakako treba biti nešto više, jasno mi je da je to teško, znam iz Bosne kako nakon toliko godina nakon rata još toliko toga nedostaje na političkoj ravni. Ali na lokalnom nivou gdje zajednice žive zajedno, puno je napretka postignuto između Srba i Bošnjaka, Srba i Hrvata.
Naravno konflikta situacija u BiH je mnogo izazovnija nego na Kosovu jer imate tri zajednice u poziciji većine i manjine u raznim djelovima Bosne. A na Kosovu nikada ne razgovaramo o Srbima koji žive u južnim djelovima Kosova. Postoji taj stav živimo ovdje, treba da radimo zajedno, živimo zajedno, ta vrsta pragmatično pristupa treba da se ulije u sjeverne djelove. Ozbiljan korak naprije većine jer ona ima ogovornost za manjinu i što više većina čini, to manje manjina postaje ekstremna. I to će manje odlučivati spoljni uticaj. To je vjerujem psihološki ali i politički princip koji bi trebao biti na Kosovu.
“Konflikti se rješavaju promjenom perspektive”
Neki konkretni korak koji biste savjetovali kosovskoj Vladi u tom pravcu?
Petritsch: Ne želim da budem savjetnik, ali iz dugih situacija znam, mi Austrijanci znamo kako su odnosi između Beča i Rima u dijelu Alto Adiđe i većine koja govori njemačkim jezikom u krajnjem sjevernom dijelu Italije. Postoje razlike tamo, ali su prihvaćene na političkom, ekonomskom nivou i uspjeli su da postignu ogroman uspjeh. Dio koji govori njemački je sada najbogatiji dio cijele Italije.
To je uspjeh pregovaranja Rima i Beča, kad je davno austrijska vlada radila na tome kad nije bila EU jer nije postojala u ovom obliku, a pomogle su i UN.
Znači postoje načini i sredstva, mislim da je zadatak svakog političara da identifikuje mogućnosti, načine i sredstva da poboljšaju situaciju, situaciju svakodnevnog života. Politika bi trebala da se više time zanima jer ljudi žive u lokalnom okruženju, oni ne žive u državi, EU ili negdje na Balkanu, nego u svojim selima i gradovima i tu imaju svoje probleme.
Kako izaći iz konflikta? Promjenom perspektive. Znam da je lakše za mene jer to gledam spolja, ali to je možda savjet, koraknite unazad, pogledajte situaciju, i možda će doći do nove ideje. Snažno vjerujemo da se ovakvi problemi rješavaju u njegovom regionu, na lokalniom nivou gdje na ljude utiče rješenje ili odsustvo rješenja. Ima mnogo načina, akademici mogu pomoći, možete pitati ljude, možete puno učiniti u tom smilsu i iskoristite 2024. da pripremite teren za bolji dijalog.
“Nećemo nefunkcionalno Kosovo”
Pitaću Vas ponovo, jeste li imali pristup nacrtu statuta za zajednicu, imate li komentar, je li dobar nacrt?
Petritsch: Bazični je nacrt, dobar nacrt, fer nacrt, njegovi pisci su, što podržavam, zadržali spoljašnji pogled na konflikt i koristili takav jezik. Ali treba ga preraditi, naravno interes Prištine je važan jer je riječ o njihovoj teritoriji gdje bi se primijenio, ako se bude primijenio. Tu je dodatna odgovornost i interes.
Ne želimo da vidimo disfunkcionalno Kosovo, niti da konflikt traje zauvijek. Vidite sada na Bliskom istoku gdje od 1948. palestinsko pitanje nije riješeno, a Palestinci su napravili puno grešaka, i nisu nevini u svemu tome, a Izrael je takođe napravio puno grešaka.
I to je upozorenje – što duže konflikt traje, postaje dublji i sve “tvrdoglaviji”. Sad na Bliskom istoku niko ne može naći brzo rešenje, ovo će na žalost trajati duže vrijeme. A to treba prevenirati na Kosovu. Znači, iskoristite 2024. da se pripremite detaljnije, pokrenite unutrašnji dijalog zajednica tamo, pogledajte što funkcioniše sa srpskom manjinom na jugu, i gledajte cijelu zemlju, ne samo da budete fiksirani na konflikt na sjeveru.
EU je preduzeo mjere prema Kosovu nakon incidenata u maju na sjeveru, da li one trebaju biti uklonjene?
Petritsch: To je dvosmjerna ulica. Ja sam veoma za to da se one uklone, ali iz Prištine trebaju stići signali da rade nešto kako bi se poboljšao dijalog. Neki od mojih predloga su u tom pravcu. Tenzije su veoma velike i ako ne razgovarate jedni s drugim one će opstati i postati ugravirane u ljudima, građanima i politici. Da bi se krenulo u tom pravcu, poslati signal dobre volje prema manjini koje bi Brisel vidio kao veoma pozitivno poboljšanje situacije, i to bi moglo ubijediti EU da olabavi te mjere.
Na Kosovu postoje i mišljenja da bi i Srbija trebala da bude sankcionisana od strane EU i SAD nakon onog što se desilo u Banjskoj.
Petritsch: Slažem se s onima koji kažu da je potrebno dvoje da se naprave greške i eskalira situacija, ali sankcije bilo prema Prištini ili Beogradu nisu moja omiljena sredstva. Preferiram politička sredstva, dijalog, pregovore, dobru volju, i vjerovanje da druga strana takođe želi pozitivan ishod.
To je u politici kao i u svakodnevnom životu pravilo, vi imate interes i druga strana ga ima, kako da ostvarimo situaciju u kojoj pobjeđujemo? Ta situacija je ekonomija, dok god traje konflikt sva ostala pitanja nemaju prioritet. Kosovo, Srbija, pogranični dio, oni su ekonomski nedovoljno razvijeni. Ljudi se iseljavaju u Beč ili Njemačku ili drugdje jer ne vide pozitivan razvoj situacije.
To je veoma ozbiljno, treba postojati veća zabrinutost za boljitak ljudi tamo, bolje ekonomske mogućnosti, poslovi, obrazovanje, a onda će doći i investicije. Sad nije toliko potrebno imati negdje fabriku, u eri digitalizacije možete da kreirate poslovne šanse u regionima koji su nedovoljno razvijeni. To je jeftinija radna snaga za spoljašnje investitore. Napravimo mogućnosti da mladi ljudi tamo rade u IT sektoru, to se lako može napraviti. Ali dok god konflikt traje i nije riješen, investitori oklijevaju da tamo ulože novac. EU treba da pomogne, ali ne bi imalo smisla ulagati u region gdje je rat ili vojni sukob iza ćoška.
I to Priština treba da shvati, da ulaže više u ekonomiju, bili oni Srbi ili Albanci, svi su državljani Kosova i trebaju pažnju i podršku Prištine.
“Ne precjenjivati uticaj Rusije u regionu”
Rekli ste region i sukob iza ćoška. EU se pridružila zabrinutostima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da bi Rusija mogla da izazove konflikt na Zapadnom Balkanu.
Petritsch: Mislim da je Kosovo jedna od najviše prozapadnjačkih zemalja u regionu, i ne vidim mnogo opasnosti za to tamo koje dolazi od Rusije, ali naravno su subverzivni elementi uvijek mogući, dok god postoji potencijal za novi konflikt. Rusija će to iskoristiti.
Mislim da je Rusija veoma fokusirana na problem sa Ukrajinom, ne bih preuveličavao uticaj i sposobnosti na Zapadnom Balkanu. Odnosi Beograda i Moskve su bliži nego sa nekom drugom zemljom u regionu, možda i sa Dodikom, koji je prijatelj Putina, ali je to odvojeni problem koji se može riješiti. Ali, s obzirom na Kosovo, mislim da je Rusija zainteresovana za nastavak konflikta, pa Priština i Beograd ne doprinose dijalogu ako ne nađu rješenje. Njega treba da inicira Priština, u to sam uvjeren.
Za mene je to važno: pružiti ruku, ljudski faktor u ovom konfliktu, o tome se nikad nije zapravo govorilo. Ljudi grade povjerenje, to se može desiti unutra Kosova, može se spriječiti iz Beograda, ali bi bilo podržano od strane EU i SAD. Međuetnički ispružena ruka i saradnja čak i na najnižem nivou, nešto je što bi poslalo veoma pozitivan signal ljudima tamo, Vašingtonu i Briselu.
(Fokus)
(208)
