Dveri i Zavetnici, političke organizacije kakve su odavno trebale biti zaboravljene na smetljištu historije od ovog će aprila biti poprilično vidljiv akter političkog života Srbije. Nije to za susjednu zemlju ništa novo, ali njihov rast pokazuje da trend populiziranja desničarskih političkih struja sve više uzima maha. To bi Srbiji ali i regiji moglo stvoriti dodatne utege u pokušaju razvoja demokratije i regionalnih odnosa, a prve izjave predstavnika pomenuta dva pokreta ne slute na očekivano smirivanje tenzija.
Piše: Rasim Belko (Patrija)
Nakon što smo u susjednoj Srbiji i Mađarskoj vidjeli zadržavanje i dodatno skretanje političko – ideološkog kursa u desno, sve su prilike da bi se ta negativna i opasna pojava mogla nastaviti ovog proljeća. Čak je i učenik radikalnog zločinca Vojislava Šešelja, Aleksandar Vučić, nakon izbora u Srbiji sa zebnjom iskazao svojevrsni strah zbog jasno vidljivog skretanja tamošnje političke scene u desno.
DVERI I ZAVETNICI
Dveri i Zavetnici, političke organizacije kakve su odavno trebale biti zaboravljene na smetljištu historije od ovog će aprila biti poprilično vidljiv akter političkog života Srbije. Nije to za susjednu zemlju ništa novo, ali njihov rast pokazuje da trend populiziranja desničarskih političkih struja sve više uzima maha. To bi Srbiji ali i regiji moglo stvoriti dodatne utege u pokušaju razvoja demokratije i regionalnih odnosa, a prve izjave predstavnika pomenuta dva pokreta ne slute na očekivano smirivanje tenzija.
Mađarskom će s druge strane vladati trenutno jedan od vodećih evropskih desničara Viktor Orban, koji predstavlja orjentacionu tačku za mnoge profašističke organizacije i stranke širom Evrope. Iako se očekivalo da će Mađarska barem djelimično kazniti Orbanov Fidesz, to se nije dogodilo, pa će Orban moći mirno nastaviti provoditi svoju politiku. Najavio je to mađarski premijer već u prvom postizbornom govoru, poručivši nam da je pobijedila “demokršćanska nacionalna politika” i da “ovo nije prošlost, već budućnost”. Poruka je to zbog koje nacionalisti, desničari i fašisti od Francuske do Slovenije zadovoljno trljaju ruke.
Hoće li trend rasta desno-fašističkih snaga biti nastavljen vidjet ćemo već u nedjelju, kada na izbore izlazi skoro 49 miliona Francuza. Oni istina i nemaju neki veliki izbor, pa djeluje da im se desna politička struktura nameće kao nusprodukt nedostatka kvalitetnijih politika. Aktuelni predsjednik Emmanuel Macron prošao je tokom svog mandata put od novog liberalnog lica do populiste koji je svojim (ne)djelovanjem zapravo pogodovao razvoju desničarskih struktura. Istovremeno, taj Macron progurao je antiislamski zakon, što je ono što su sanjali desničari, a istovremeno zbog silnih protesta od “žutih prsluka” pa nadalje sve više gubio prednost nad retrogradnim strukturama.
Zato ne iznenađuje topljenje Macronove prednosti u predizbornim anketama u odnosu na ultra-desničarku Marine Le Pen, pa nam posljednje ankete pokazuju da je razlika svega četiri posto u korist aktuelnog predsjednika. Pokažu li se predviđanja analitičara tačnima, ta prednost dodatno će se istopiti do dana izbora, pa je skoro izvjesno da će u njih dvoje voditi glavnu borbu za ulazak u drugi krug.
Iako je na prethodnom izborima Macron u drugom krugu dominantno pobijedio Le Pen, ovaj put iznenađenje je svakako moguće. Jer, osim Marine, u utrci su još dva desničarska kandidata, čiji će glasovi skoro pa sigurno u drugom krugu ići na konto Le Pen. Dakle, Francuska će morati da strijepi hoće li populističkog vođu koji neuspješno pokušava okončati ratove po svijetu zamijeniti anticivilizacijska političarka kojoj je u fokusu protjerivanje svih onih koje ona i njen krug ljudi ne smatraju “pravim” Francuzima. Desi li se da Le Pen pobijedi prvi će na udaru biti milioni useljenika, a potom sigurno i evropska politika, jer ne smijemo zaboraviti da je nakon odlaska Angele Merkel snaga Francuske i Njemačke u špicu evropske politike skoro pa izjednačena.
Još jedni izbori bit će održani ovog aprila, a desničarenje Orbanovog stila po svemu sudeći moglo bi odnijeti novu pobjedu. U Sloveniji će 24. aprila također na birališta, a prema sadašnjem raspoloženju veliku borbu vodit će Janez Janša, populista i desničar promjenjivog mentalnog sklopa i Roberta G**oba, lider Pokreta sloboda. Posljednje ankete G**obi daju tijesnu prednost, ali do tamošnjih izbora je ostalo još dvije sedmice, pa je sve moguće.
“JANŠINA” SLOVENIJA
Kako je Sloveniju vodila Janšina vlada pokazuje podatak da ju je negativno ocijenilo skoro 50 posto anketiranih. Ipak, Orbanova pobjeda i desničarski politički bumerang u Srbiji svakako bi mogli pomoći Janši da osvoji većinu u slovenačkom parlamentu.
Sve to bi uz sve razvijenije poljske i slovačke desničare moglo učiniti da Evropa počne marširati desno. U situaciji kada na istoku kontinenta bukti rat, kada se posljedično dešava ekonomski i energetski bumerang, stvara se poprilično plodno tlo za one koji u Vikotru Orbanu vide uzora.
Desili se takav razvoj situacije, budućnost Starog kontinenta bit će poprilično neizvjesna i siva. Jer, uz utjecaje autokratskih režima iz Kremlja i Pekinga, evropsko desno moglo bi nas vratiti vijekovima unatrag, u borbu sa snagama za koje smo sve vrijeme mislili da su poražene.
April bi mogao biti nagovjestitelj zle sudbine, osim ako se civilizirane snage ne probude pa ga učine proljetnim procvatom demokratije.
(SB)
(72)
